Autor knjige kaže da je trenutačno gledište o starenju - zastarjelo, jer ljudski mozak, upravo poput dobra vina, s godinama postaje sve bolji.
"Ne niječu se tegobe povezane sa starenjem, ali ono što je bilo zanijekano i obezvrijeđeno jest moć ljudskog mozga. Ako se ta moć ne stavi u žarište, ne može se uistinu unaprijediti zdravlje, niti uspostaviti pravo žarište prevencije", napominje autor.
Sredovječna dob smatrala se razdobljem krize, početkom nizbrdice k onemoćalosti i smrti. No, neurološke studije pokazuju da je takvo gledanje na srednju dob potpuno krivo.
U knjizi "Zreo um" Cohen razobličuje i ruši mitove o starenju mozga. Prvo, kaže on, stariji mozak je otporniji, prilagodljiviji i sposobniji od mladog. Po njegovim riječima nasuprot uobičajenu vjerovanju mozak stvara nove stanice i preoblikuje se u skladu s iskustvom i učenjem.
"O moždanim stanicama valja razmišljati kao o drveću, a o njihovim izdancima kao o granama. To su dendriti. Svaka moždana stanica, uključena u više umne funkcije, može stvarati stotine, pa i tisuće izdanaka. Dakle, kad se pred mozak postavljaju novi izazovi, naše stanice stvore nove izdanke kao kad drvo izbacuje nove grančice. Tako se mozak održava živahnim", tvrdi Cohen.
Knjiga opisuje četiri međusobno preklapajuća stupnja razvoja mozga u drugoj polovici života, počevši od otprilike četrdesete godine ili, kako je nazvan, stupnja sredovječne procjene. "To je vrijeme propitivanja gdje smo i kamo želimo stići što rezultira vrlo plodnim i osmišljenim ishodima. Tek kad dosegnemo srednju dob, prvi se put jače stapaju i usklađuju lijeva i desna strana mozga u zajedničko djelovanje pa srce i um na puno više načina i mnogo bliskije mogu raditi zajedno. A takvo zbližavanje nam omogućuje da stvari vidimo u drugom svjetlu i da ih drukčije istražujemo. To se počinje događati upravo u srednjoj dobi, kad se počinje preocjenjivati i život", tvrdi i dodaje da nikad nije kasno da se mozak potakne na razvoj. Ali, kaže on, u tome, poput tjelovježbe, treba ustrajati da bi se vidjele razlike.
"To se može postići nekim hobijem, učenjem nečega novog, poput stranog jezika, rješavanjem križaljka ili drugih zagonetaka, čitanjem, pisanjem i slično. Što dalje, to više ćete zamjećivati kako vam mozak bolje radi, a to je neizbježivo povezano s općenito boljim zdravstvenim stanjem", tvrdi.
Mozak je najbolje vježbati, po studiji objavljenoj 2003., plesom, društvenim igrama, sviranjem, rješavanjem križaljka i čitanjem.