Kao i prošloga tjedna, najviše zastupničkih kritika odnosilo se na predloženu odredbu kojom se predviđa mogućnost da se, nakon pet godina, privatizira Jadrolinija kao najveći hrvatski brodar.
Oporba drži da bi privatizacija Jadrolinije, bez obzira kada bi se provela, mogla dovesti do njezina gašenja i remećenja do sada pouzdanog sustava linijskog prijevoza.
Marin Jurjević (SDP) drži da je osnovni cilj zakona da Jadrolinija do privatizacije izgubi na svojoj vrijednosti kako bi ju se kupilo po manjoj cijeni.
"Pozadina ovoga zakona nije interes otočana, nije interes Hrvatske, već slabljenje Jadrolinije", smatra i SDP-ovka Ingrid Antičević-Marinović.
U HNS-u, pak, pitaju zašto Vlada ne rješava neke prioritetne probleme u gospodarstvu, zašto ne poboljšava neke loše sustave, jer je priobalni promet, kažu, dobar i ne treba ga narušavati.
Miljenko Dorić (HNS) upozorava da građani ne podržavaju privatizaciju, da se sjećaju pretvorbe i privatizacije iz 1990-ih koja je, tvrdi, dovela do toga da je Hrvatska tek nedavno dosegla BDP iz 1980.
Ističe da iz iskustava drugih pomorskih država proizlazi da privatizacija najvećeg brodara nije donijela ništa dobroga, te poziva Vladu da posluša građane.
"Privatizacija Jadrolinije ne smije doći u obzir", poručio je IDS-ovac Damir Kajin, koji se boji da bi tog brodara mogli kupiti tajkuni i tako upropastiti cijeli sustav.
Oporbenom zahtjevu da se Jadroliniji dodijeli prioritetna koncesija na deset i više godina pridružio se i HSLS, čija Đurđa Adlešić kaže da bi se u tom razdoblju Jadroliniju trebalo pripremiti za tržišnu utakmicu.
Da se zakon uputi u treće čitanje, uz oporbu, zatražio je i HSU.
Državni tajnik u Ministarstvu mora Branko Bačić istaknuo je da, bez obzira na zakonsku odredbu, to ne znači i da će se ići na privatizaciju Jadrolinije, odbacivši sve, kako je rekao, insinuacije da Vlada potajice priprema privatizaciju.
Naglasio je da je osnovna svrha zakona propisati kriterije za raspisivanje javnih natječaja za odabir brodara na 19 linija, a kako bi se poboljšao pomorski promet.