Nadnaslov:Istočnoeuropske zemlje i dalje snažno ugrožene zagađenjem
okoliša
Naslov: Istočna Europa - najzagađeniji dio planete
Podnaslov:Desetljeća bezobzirne nebrige za prirodna bogatstva
ostavila su, unatoč više prividnog napretka nakon pada
komunizma, zabinjavajuću razinu zagađenja okoliša u ovom
području, ugrožavajući svakodnevno zdravlje milijuna ljudi.
Glavni problem za poduzimanje korjenitih zahvata,
poput pročišćavanja tla i podzemnih voda, je problem
sredstava, a tome uz bok stoji i nepostojanje razvijenog
ekološkog pokreta.
Piše: Michael SHIELDS, Reuter
BUDIMPEŠTA - Bez obzira na prividan napredak borbe protiv zagađenja
okoliša u postkomunističkoj istočnoj Europi, to je područje i nadalje
najzagađeniji dio planete gdje svakodnevni život u opasnost dovodi
zdravlje milijuni ljudi.
Broj tvornica koje rigaju zagađujući dim neznato je smanjen budući da
neki industrijski dinosauri tog područja odumiru.
No desetljeća bezobzirne nebrige za prirodna bogatstva ostavila su
duboke ožiljke, iako su samo neki od njih očiti, ističu delegati
nedavno održane ekološke konferencije.
"Istočna Europa pati od najgore vrste zagađenja zapažene kod ijedne
skupine zemalja na kugli zemaljskoj", izjavio je Bernard Sliger,
počasni umirovljeni predsjednik sveučilišta države Florida, koji je
sudjelovao u organiziranju konferencije.
Dobra je vijest, istakao je Peter Richter, profesor Tehničkog
sveučilišta u Budimpešti, da se na ovom području smanjila količina
otpada koji se odbacuje u okoliš.
"To se djelomice može zahvaliti činjenici da se veliki dio operacija
za koje se koristila zastarjela tehnologija više ne izvodi, ne zbog
brige za okoliš već zbog toga što spomenuta tehnologija više nije
mogle preživjeti", istakao je.
Novim investicijama koje su se rukovodile pojačanim ekološkim
standardima financirana je relativno čista proizvodnja. Kvaliteta
automobila također je poboljšana, smanjujući tako količine plavkastog
dima koji je bio sastavni dio krajobraza.
Loše su pak vijesti da su zemlje koje zbog pomanjkanja sredstava
moraju stezati remen učinile veoma malo da bi se očistilo zagađeno tlo
i podzemne vode zaostale kao samrtno nasljeđe nastalo nakon četiri
stoljeća ekološkog silovanja.
"Najveći razlog tomu su veliki troškovi koji ne donose profit odmah
kao što ga donose sredstva uložena u industriju. U tom smislu,
razvojni proces nije niti brz niti zadovoljavajući", naveo je Richter.
Međunaslov: Bez dovoljno novca i razvijenog ekološkog pokreta
Znanstvenike osobito brinu ekološki duhovi koje su za sobom ostavile
sovjetske vojne snage, a koje su se sa spomenutog područja povukle ove
godine. Oni procjenjuju da će uklanjanje ili neutraliziranje otapala,
ulja i goriva koje je ispušteno u tlo i vodu nadomak vojnih baza,
stajati na milijarde dolara.
"Uistinu će se za čišćenje morati uložiti veliki napori kako se ne bi
za deset godina ustanovilo da je na temeljima bivše vojne baze, na
području veoma opasnom po zdravlje, izgrađena škola", izjavio je Roy
Herndon, s državnog sveučilišta Floride, jedan od predsjedavajućih
konferencije.
Jedan od problema oko pročišćavanja ekološki ugroženih točaka kao i
zamjene starih tehnologija novom, jeftinom i djelotvornom, je i
pitanje troškova - zapadni model po kojem bi zagađivači trebali platiti
za štete izazvane zagađenjem u siromašnoj istočnoj Europi ne prolazi,
posebice stoga što je, unatoč procesu privatizacije, država vlasnik
tih zagađivača.
Slijedeći je problem, koji situaciju čini bitno drugačijom od one na
Zapadu, nedostatak učinkovitog pokreta za zaštitu okoliša unatoč sve
većim dokazima kako zagađenje štetno djeluje na zdravlje ljudi i
skraćuje njihov životni vijek.
Ekološke skupine koje su nikle posljednjih dana komunističkog režima
a koje su preuzele ulogu politički prihvatljivih kanala javnog
nezadovoljstva, davno su propale.
Brojni su oni koji na očuvanje okoliša gledaju kao na luksuz koji si
zemlje istočne Europe teško mogu priuštiti budući su svoje napore
uložile u izgradnju opustošenih gospodarstava koja nisu opremljena za
borbu na uzburkanom i nemilosrdnom slobodnom tržištu.
"Ekonomisti govore jezikom koji se razlikuje od jezika ekologa",
izjavio je Stanislaw Sitnicki, izvršni direktor regionalnog Centra za
zaštitu okoliša za srednju i istočnu Europe, sa sjedištem u
Budimpešti.
"Pa i kada se nađu sučelice, potrebno je prilično vremena da shvate
jedni druge te da se jedni prema drugima ne odnose kao neprijatelji. U
mnogim se zemljama na nevladine organizacije koje se aktivno bave
zaštitom okoliša gleda kao na one koji izazivaju nered", dodao je.
(Hina) gm br
040649 MET oct 94
04HHMM MET oct 94
(Hina) gm br