Nadnaslov:Najduži boravak u svemiru jednog zapadnog Europljanina
Naslov: Kreće Euromir 94
Podnaslov:Misija Euromir 94 povest će u svemir dva Rusa i jednog
Nijemca, astronauta Europske svemirske agencije, koji će na
svemirskoj stanici Mir boraviti trideset dana. Dvadeset tri
europska eksperimenta biti će posvećena ljudskoj
fiziologiji, četiri nauci o materijalima, a tri
tehnologiji.
Piše: Myriam CHAPLAIN-RIOU, AFP
BAJKONUR (Kazahstan) - Misija Euromir 94 koja treba krenuti 3.
listopada iz Bajkonura povest će dva Rusa i jednog Nijemca, Ulfa
Merbolda, prema svemirskoj stanici Mir, gdje će Merbold raditi 30
dana. Bit će to najduži boravak u svemiru nekog zapadnog Europljanina.
Dva dana nakon lansiranja, predviđenog za utorak u 03 sati i 42
minute (ponedjeljak 22 sata i 42 minute po srednjeeuropskom vremenu),
njihova kapsula Sojuz spojit će se s Mirom, 5. listopada u 23 sata i
30 minuta po srednjeeuropskom vremenu.
Sljedeća misija, Euromir 95, u kojoj će sudjelovati jedan drugi
astronaut Europske svemirske agencije (ESA), krenut će u kolovozu
1995. godine i trajat će 135 dana.
Dvadeset tri europska eksperimenta prvog leta bit će posvećena
ljudskoj fiziologiji, četiri nauci o materijalima a tri tehnologiji.
Po prvi put će se takva velika količina smrznutih bioloških uzoraka,
16 kilograma krvi, urina i sline, vratiti nakon mjesec dana boravka u
orbiti. Znanstveni uzorci materijala ostat će u Miru do pristajanja
američkog svemirskog broda, u svibnju ili lipnju 1995. godine, uz
stanicu kojom će ih prilikom odnijeti.
Amerikanci bi trebali napraviti desetak posjeta svojim ruskim
kolegama od 1995. do 1997. godine, "kao uvod u izgradnju svjetske
stanice jer se više ne pravi razlika između zapadne stanice Freedom i
one koja treba doći nakon (od 1996. godine) stanice Mir-1", naglašava
se iz ESA-e.
Međunaslov: ESA u suradnji s ruskom svemirskom agencijom
Države članice ESA-e koje sudjeluju u programu na Europskom su vijeću
u Granadi (Španjolska), u studenom 1992. godine, dale zeleno svjetlo
misijama Euromir. Trebalo im je potom odrediti pravni okvir zajedno s
ruskom Svemirskom agencijom (RKA), sklopiti industrijske ugovore s
glavnim ruskim partnerom, NPO Energija, i odrediti pokuse. Taj je
izbor diktirala masa koju bi na Zemlju mogao donijeti Sojuz. Tako će
biti manje uzoraka urina nego što su se nadali znanstvenici.
Doprinos ESA-e za obje misije, uključujući trening dvojice astronauta
i njihovih "dublera" u Gradu zvijezda, u blizini Moskve, i oba leta,
iznose 65,8 milijuna Ecua (80 milijuna dolara). Njemačka od toga
podmiruje 32%, Italija 25%, Francuska 21%, Belgija 11%, Nizozemska
4,5%, Švicarska 3,5% i Danska 2%.
Veteran u svemiru, budući da je letio u dva navrata s Amerikancima -
1983. kao prvi stranac u svemirskom brodu, i 1992. godine, Ulf Merbold
(53), stručnjak za fiziku krutih tijela, izabran je od ESA-e 1977.
godine.
S ruske strane bit će to prvi let Elene Kondakove, 37-godišnje
inženjerke koja će imati rekordan boravak za ženu-kozmonauta u
trajanju 174 dana. Zapovjedniku Aleksandru Viktorenku (47) bit će to
četvrta misija.
Merbold će biti jedini stručnjak za europske pokuse i od njega će se
uzimati uzorci. Mjesec dana će dijeliti zadatke s ruskim kolegama a
šest sati dnevno posvetit će znanstvenom programu.
(Hina) bnš br
031122 MET oct 94
03HHMM MET oct 94
(Hina) bnš br