Nadnaslov:Vjera i "balkanski čimbenik" podupiru novi jugodinar
Naslov: 'Superdinar' donosi stabilizaciju?
Podnaslov:Dok je do prije nekoliko tjedana njemačka marka u SRJ
funkcionirala kao domaća valuta za kojom je vladala velika
potražnja, sve se promijenilo uvođenjem novog dinara,
vezanog uz marku, kao dio paketa mjera koje predviđaju
smanjenje javne potrošnje, djelotvornije oporezivanje i
kontrolu emisije novca. Prema procjenama stručnjaka novi
dinar više se oslanja na "balkanski čimbenik", vjeru i
ponos, te na devize koje se još čuvaju u čarapama, nego na
čvrste devizne rezerve kojima raspolaže država.
Piše: Bernd DEBUSMANN, Reuter
BEOGRAD - Blagajnica u McDonaldovu restaurantu na beogradskim
Terazijama ne želi primiti njemačke marke.
"Ne, mi ne uzimamo njemačke marke", kaže, odmahujući rukom prema
ponuđenoj novčanici od 10 maraka. "Imamo naš vlastiti novac".
U obližnjoj ljekarni, strana valuta doživjela je jednaku sudbinu, a
tako je bilo i na kiosku s novinama.
Prije samo nekoliko tjedana, kada je njemačka je marka još uvijek
uspješno funkcionirala kao jugoslavenska valuta, novčanice od 10
maraka bile su toliko tražene da su poduzetni građani uspijevali
ostvariti prava mala bogatstva mijenjajući novčanice većih apoena u
manje uz 5 posto profita za usluge.
Zaposleni bi odjurili na ulicu da promijene jugoslavensku valutu u
marke čim bi dobili plaće. Inflacija je galopirala po godišnjoj stopi
koja je premašivala milijardu posto i rušila svake minute vrijednost
dinara.
Novčanice manjih apoena bile su najtraženije jer nitko nije želio
mijenjati više no što mu je zaista trebalo za nužnu kupovinu. Ako
je želio kupiti, na primjer, nešto hrane u vrijednosti 10 DEM, a imao
je novčanicu od 50 DEM, mogao je samo izgubiti mijenjajući sve.
Novčanica od 500 milijardi dinara tiskana u prosincu vrijedila je
tada otprilike 8 DEM, da bi joj već za tri tjedna vrijednost pala na
1/600-ti dio pfenninga.
Sve se to promijenilo, barem za sada, kada je 24. siječnja vlada
uvela novi dinar, vezan uz marku, kao dio paketa mjera za gospodarski
oporavak zemlje koji predviđa i smanjenje javne potrošnje i
djelotvornije oporezivanje.
Vlada tvrdi da iza njezina plana stoje rezerve od 500 milijuna maraka
(285 milijuna dolara) i zlato.
Međunaslov: "Ne tražite nikakvu logiku"
Mnogi gospodarski stručnjaci ismijavali su plan, tvrdeći da su takve
rezerve vrlo slaba podrška novoj valuti i da će plan propasti jednako
brzo kao i prethodne česte denominacije dinara.
Ako se te rezerve u čvrstoj valuti rasporede na 11 milijuna
stanovnika, koliko ih je danas u Srbiji i Crnoj Gori, one po osobi
iznose približno samo 26 dolara.
Plan je, kažu pojedini stručnjaci, samo još jedan manevar vlade u
cilju da se od građana iskamči i ono malo preostale čvrste valute
koju, štiteći se od inflacije, kriju po čarapama i pod madracom.
Uostalom, odakle čvrsta valuta zemlji čije je gospodarstvo tako
strašno razoreno međunarodnim gospodarskim sankcijama, čije su dvije
trećine radne snage nezaposlene, a industrijska proizvodnja doslovce
zaustavljena?
"Mislim da superdinar djeluje jer ljudi u to žele vjerovati", kaže
beogradska kućanica. "Da, koristili smo se njemačkom markom kao
alternativnom valutom gotovo dvije godine. Ali nikome se to nije
sviđalo. To je stvar ponosa."
Drugačije to formulira poslovni čovjek Miodrag Arsić: "Ne tražite tu
nikakvu logiku. Sjetite se gdje ste. Ovdje igra balkanski čimbenik".
Otkako je vlada usporila rad stroja za tiskanje novca, koji je bez
stanke štancao novčanice dodajući im sve više i više nula, inflacija
je s 313.000.000 posto u siječnju pala na minus 0.6 posto u veljači,
kako pokazuju statistike Saveznog ureda.
Vlada danas provodi tako strogu politiku emisije novca da banke često
moraju vraćati klijente koji žele čvrstu valutu zamijeniti novim
dinarima.
Antiinflacijski program izradio je 75-godišnji Dragoslav Avramović,
koji je 25 godina radio za Svjetsku banku u Washingtonu. Danas kao
umirovljenik pozvan je da pokuša izliječiti jugoslavensku financijsku
bijedu.
Avramović je 2. ožujka imenovan za guvernera Centralne banke.
U prvom interveiwu što ga je dao nakon imenovanja, ukazao je na
važnost psihološkog elementa u paketu mjera za gospodarski oporavak
zemlje.
"Ako... svijet počne vjerovati da vodstvo ovo zemlje neće igrati igre
s novcem. tj. s vrijednošću valute, to će biti dovoljno", kazao je on
za nezavisni tjednik Vreme.
"(Ali) ako ne stabiliziramo državni proračun i ne postignemo visoku
kamatnu stopu (za dinarske račune) unatoč sankcijama, morat ćemo
zemlju predati Nijemcima... Oni će je učiniti stabilnom."
Problem koji se ispriječio na putu bilo kakva programa za oporavak
gospodarstva, ocjenjuju ekonomski stručnjaci, jest odsustvo
vjerodostojnih brojki u zemlji u kojoj je "siva ekonomija" gotovo
dvije godine igrala dominantnu ulogu.
"Nitko ne zna što je danas jugoslavenski socijalni produkt", kaže
Avramović. "Ništa ne znamo sa sigurnošću."
To vrijedi za količinu tvrde valute koju Jugoslaveni ne drže u banci.
Procjene idu od 800 milijuna do dvije milijarde maraka (470 milijuna
do 705 milijuna dolara).
Vlada je obećala plaćati šest posto kamata na dinarske pologe no čak
ni "balkanski čimbenik" nije dosad uspio Jugoslavene uvjeriti da su
njihove marke sigurnije u pravoj banci nego li u čarapama.
(Hina) rt br
101130 MET mar 94
10HHMM MET mar 94
(Hina) rt br