Nadnaslov:Njemačka: Uspješni model profesionalnog obrazovanja ugrožen
recesijom
Naslov: Završilo 'zlatno doba'?
Podnaslov:Recesija i zakašnjelo prestrukturiranje njemačke
industrije glavni su krivci opadanja broja naučnika, što
su se u okviru stručnih škola obrazovali i kroz praksu
unutar poduzeća, ugrožavajući tako profesionalnu obuku
mladih u Njemačkoj, koju se do sada smatralo jednim od
velikih njemačkih aduta što je služio za primjer u cijelom
svijetu. Strahujući da se ne izgubi jedna od značajnih
prednosti njemačkog gospodarstva - visoka kvalifikacija
mladih - njemačka vlada poduzima odgovarajuće mjere.
Piše: Marie-Laure MICHEL, AFP
BONN - Profesionalna obuka mladih, koju se smatra jednim od velikih
aduta Njemačke i navodi kao primjer u čitavom svijetu, nije izbjegla
krizi, kao žrtva recesije i sve veće nezainteresiranosti novih
generacija.
Prosvjedi tri tisuće mladih u posljednje vrijeme, bez posla nakon
naukovanja u državnom poduzeću za telekomunikacije Telekom, iznenada
su pokazali Nijemcima da je izvjesno zlatno doba prošlo.
Uvedena zakonom 1969. godine, "dualistička" obuka koja obuhvaća
praksu u poduzeću i teorijsku nastavu u stručnoj školi, omogućavala je
do sada neprimjetno uvođenje mladih u poduzeća.
Obuka, rezultat koje se na kraju provjeravao s dva finalna ispita,
jedan teorijski i jedan praktički, traje prosječno tri godine.
Prednost za državu predstavlja činjenica da takva obuka ništa ne košta
budući da 500.000 poduzeća koja sudjeluju u takvom sustavu obuku u
potpunosti preuzimaju na sebe, osim u bivšoj Istočnoj Njemačkoj.
Minimalni broj učenika u privredi koje treba osposobiti proporcionalan
je broju zaposlenih.
Prošle godine Njemačka je imala oko 1,65 milijuna naučnika od 16 do
otprilike 22 godine. Svaki je dobijao novčanu naknadu (oporezivu) od
970 DEM na zapadu i 784 DEM na istoku zemlje, vrlo promjenjivu ovisno
od struci (upola nižu za naučnicu u frizerskom salonu ali skoro
dvostruku u nekim građevinskim zanimanjima).
Prema riječima dužnosnika u Saveznom institutu za profesionalno
obrazovanje (BIBB), recesija i zakašnjelo prestrukturiranje njemačke
industrije glavni su krivci za smanjenje broja naučnika.
Međunaslov: Recesija tjera mlade na studiranje
Od 1991. godine moćna metalurška i elektrotehnička industrija
izgubila je pola milijuna radnih mjesta. Obavezan broj mladih koje se
obučava stoga je opao.
Nekada su velika poduzeća, opskrbljena pravim centrima za obuku,
primala više mladih nego što im je bilo potrebno. "Zadržavala su
najbolje a ostale su zapošljavale male tvrtke", objašnjava jedan
dužnosnik BIBB-a. To vrijeme je prošlo jer su troškovi poduzeća
porasli: plaće podučavatelja i mjesečne naknade u velikom su porastu
posljednjih godina (+27% između 1990. i 1993. godine). Čak ni najbolji
nisu više sigurni da će dobiti zaposlenje.
Recesija također tjera mlade, zabrinute za budućnost, da se odluče za
studij. "Vjeruju da će bolje zarađivati za život i imati bolje prilike
za napredovanje ako budu studirali", objašnjava dužnosnik ministarstva
za profesionalno formiranje Arno Leskien.
Usprkos svemu, dvije trećine mladih počinje svake godine naukovanje
nasuprot malo više od četvrtine njih koji se odlučuju za visoke škole.
Dapače, 30% studenata prvo je završilo profesionalnu obuku.
"Naš sustav još uvijek ne stoji tako loše", ocjenjuje Leskien i
naglašava da je broj mladih bez zaposlenja vrlo nizak usprkos masovnoj
nezaposlenosti koja pogađa Njemačku. Mlađi od 20 godina predstavljaju
trenutno samo oko 2,5% na oko 4 milijuna onih koji traže posao.
Vlada koja međutim strahuje da jedna od značajnih prednosti njemačkog
gospodarstva - visoka kvalifikacija mladih - neće moći biti zadržana,
prije dva tjedna je predložila mjere kako bi naukovanje učinila
privlačnijim, poboljšavajući posebno teorijsku nastavu.
(Hina) bnš br
100658 MET mar 94
10HHMM MET mar 94
(Hina) bnš br