ŽENEVA, 18. veljače (Hina/AFP/Reuter) - Sporazum o liberalizaciji telekomunikacija, koji je ovog vikenda potpisan u Ženevi, dat će novi poticaj najdinamičnijem gospodarskom sektoru u svijetu i, po mišljenju stručnjaka, širom otvoriti
vrata "informatičkoj revoluciji" koja se po važnosti može usporediti s "industrijskom revolucijom".
ŽENEVA, 18. veljače (Hina/AFP/Reuter) - Sporazum o liberalizaciji
telekomunikacija, koji je ovog vikenda potpisan u Ženevi, dat će novi
poticaj najdinamičnijem gospodarskom sektoru u svijetu i, po mišljenju
stručnjaka, širom otvoriti vrata "informatičkoj revoluciji" koja se po
važnosti može usporediti s "industrijskom revolucijom". #L#
Sporazum, što su ga potpisale 67 članica Svjetske trgovinske
organizacije (WTO), predviđa otvaranje i uvođenje konkurencije u do
sada zaštićene nacionalne telekomunikacijske sustave, što će, kako
se očekuje, u sljedećih deset godina uštedjeti potrošačima 1.000
milijardi dolara troškova za telefoniranje i slanje podataka i
faksova.
Sadašnje trgovinske barijere i državni monopoli nad
telekomunikacijama smatraju se glavnim preprekama njihovom bržem
širenju te glavnim razlozima često prekomjernih cijena
telekomunikacijskih usluga. Primjerice, Europljani trenutačno plaćaju
oko dva dolara za jednu minutu razgovora s Amerikom, a njegova stvarna
cijena iznosi samo oko dva centa. Telefonski razgovor u Indiji je 30
puta skuplji nego u SAD, gdje su telekomunikacije liberalizirane. Na
Filipinima mjesečna pretplata za mobitel iznosi jedva dva dolara, jer
je taj sektor otvoren za konkurenciju, dok pretplata za obične
telefone, koji su pod monopolom, iznosi 10 dolara.
Prema procjenama Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU),
liberalizacija i ubrzano širenje telekomunikacija će do 2000. godine
skoro udvostručiti zarade telekomunikacijskog sektora, koje su 1996.
iznosile 670 milijardi dolara - oko 6,5 posto ukupne svjetske
trgovine. Rast tog sektora već iznosi skoro deset posto godišnje.
Pregovori o liberalizaciji telekomunikacija trajali su najmanje tri
godine, a u travnju prošle godine skoro su završili krahom zbog
nezadovoljstva SAD nedovoljnom spremnošću ostalih zemalja da otvore
svoja tržišta. Ni sadašnja konferencija nije prošla bez problema, a
najveće je iznenađenje bila odluka SAD o ograničavanju pristupa
stranaca na američko tržište satelitskog prijenosa audiovizuelnih
programa. Taj je korak ipak usmjeren poglavito protiv Kanade, glavnog
američkog trgovinskog partnera, koja je odbila povećati udio inozemnog
vlasništva nad njezinim telekomunikacijskim tvrtkama sa sadašnjih 46,7
posto, dok taj udio u SAD iznosi 100 posto.
Ni druge zemlje nisu pristale u potpunosti otvoriti svoja tržišta.
Primjerice, Meksiko i Južna Koreja ograničavaju inozemno vlasništvo na
ispod 50 posto, a Japan je ograničio udio inozemnog vlasništva u svoje
dvije glavne telefonske tvrtke na samo 20 posto.
Sporazum stupa na snagu od 1. siječnja iduće godine, ali ga sve
zemlje neće primjenjivati istom brzinom. Dok će većina zemalja EU
odmah ukinuti svoj monopol nad nacionalnim telekomunikacijama, zemlje
Azije i Latinske Amerike to će učiniti tek 2000. ili 2002. godine.
Mnoge zemlje će zadržati i ograničenja za ulaganja inozemnih tvrtki.
Otpor mnogih zemalja liberalizaciji telekomunikacija obrazlaže se
strahom da će njihovim tržištima zavladati multinacionalni divovi, od
kojih su većina američki. Ipak, prema ITU-u, zemlje koje su već
liberalizirale svoje telekomunikacije imale su od toga veće koristi
nego štete. U zemljama u razvoju u kojima je taj sektor otvoren
konkurenciji, međunarodni telekomunikacijski promet rastao je od 1990.
stopom od 9,3 posto godišnje po korisniku, dok je taj rast iznosio
samo 5,6 posto u zemljama gdje su telekomunikacije monopolizirane.
Ukupni telekomunikacijski promet u prvoj skupini zemalja rastao je
stopom od 11,7 posto i samo 5,2 posto u drugoj skupini zemalja.
Po riječima glavnog direktora Svjetske trgovinske organizacije Renata
Ruggiera (Renato Ruđero), sporazum je "dobar za tvrtke, koje troše
više na telekomunikacijske usluge nego na naftu. Također je dobar za
obitelji koje su u današnjem svijetu tako često prostorno razdvojene.
Sporazum će, osim toga, stvoriti nova radna mjesta".
Sporazumu se posebno raduju SAD, čijim je tvrtkama do sada bilo
dostupno samo 17 posto najvažnijih svjetskih telekomunikacijskih
tržišta, a sada im je ono skoro potpuno otvoreno. Predsjednik Bill
Clinton ocijenio je kako on "donosi jasne koristi američkim radnicima,
biznisu i potrošačima", a istodobno predstavlja "bitan korak ka
ostvarivanju globalne informatičke infrastrukture".
Liberalizacija telekomunikacija, smatraju stručnjaci, omogućit će
njihovo širenje do najudaljenijih kutaka na Zemlji. To će omogućiti
svjetsku "informatičku revoluciju" čije će se posljedice po
svakodnevni život moći uspoređivati s posljedicama "industrijske
revolucije": kao što je ova potonja za tisuće puta povećala ljudsku
fizičku snagu i omogućila prometno povezivanje svijeta, tako će
"informatička revolucija", po mišljenju stručnjaka, za tisuće puta
povećati intelektualnu snagu čovječanstva i srušiti mnoge barijere
koje još uvijek dijele svijet.
(Hina) rb br
181051 MET feb 97
(Hina) rb br