U prosincu prošle godine, mađarski je parlament izglasao zakon o obrani suvereniteta. Tim se zakonom predviđa uspostava “ureda za obranu suvereniteta”, koji je zadužen za istraživanje određenih aktivnosti koje se navodno provode u interesu druge države ili inozemnog tijela, organizacije ili fizičke osobe i kojima se navodno narušava ili ugrožava suverenitet Mađarske te organizacija čije aktivnosti koje se financiraju iz inozemstva navodno utječu na rezultate izbora ili volju birača.
Komisija smatra da se tim zakonom krši pravo Europske unije. U veljači ove godine, Mađarskoj je poslala službenu opomenu u kojoj je izrazila zabrinutost. Nakon što je utvrdila da je odgovor Mađarske na službenu opomenu bio nezadovoljavajući, Komisija je u svibnju 2024. poslala obrazloženo mišljenje u kojem je ponovila prigovore u vezi s kršenjem temeljnih prava sadržanih u Povelji EU-a o temeljnim pravima, temeljnim slobodama unutarnjeg tržišta i zakonodavstvu EU-a o zaštiti podataka.
U odgovoru na to obrazloženo mišljenje Mađarska je tvrdila da se Zakonom o obrani suvereniteta ne krši pravo EU-a i da su primjedbe neutemeljene. Nakon pažljive procjene odgovora mađarskih tijela Komisija i dalje smatra da većina utvrđenih problema još uvijek nije riješena.
Komisija navodi da “Ured za obranu suvereniteta” ima vrlo široko diskrecijsko pravo u vezi s istragama, osobito u pogledu pristupa informacijama, da zakon predviđa masovno publiciranje detalja iz pojedinačnih istraga, što ima negativne posljedice, između ostaloga, stigmatizaciju osoba koje se istražuju.
Komisija također smatra da će široke ovlasti i diskrecijsko pravo Ureda utjecati na vrlo veliki krug osoba i subjekata, uključujući organizacije civilnog društva, medijske kuće i novinare na nerazmjeran način.