Predaji kruha prethodila je svečana misa koju je predvodio subotički biskup Franjo Fazekaš nakon koje je više stotina sudionika u narodnim nošnjama u povorci prošlo kroz središte Subotice.
„Želimo čuvati, njegovati i usavršavati običaje i tradiciju bunjevačkih Hrvata, a osobito se radujemo kad možemo učiniti nešto lijepo za prijatelje Dužijance i za sve građane našega grada i putnika namjernika“, izjavio je u tome povodu predsjednik Udruge bunjevačkih Hrvata, svećenik Andrija Anišić.
Okupljenima se obratila i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća i saborska zastupnica Jasna Vojnić ističući važnost toga jedinstvenog običaja bačkih Hrvata.
„Neka živi naša Dužijanca i neka je blagoslovljeno svako zrno koje predaje svoje postojanje zarad zajedničkog nam i jedinog kruha«, rekla je Vojnić.
Program završnice započeo je u petak tamburaškom večeri u središtu Subotice i predstavljanjem predvoditelja slavlja, koje mjesni Hrvati nazivaju bandašica i bandaš.
Organizatori različitim vjersko-pučkim manifestacijama zahvaljuju Bogu na plodovima zemlje no jednaku pažnju posvećuju čuvanju, njegovanju i usavršavanju običaja i tradicije bunjevačkih Hrvata.
Subotička Dužijanca, jedan od najprepoznatljivijih simbola bačkih Hrvata, niz je od tridesetak manifestacija običajne tradicije kojima oni zahvaljuju Bogu za plodove zemlje.
Žetvene svečanosti počinju u travnju blagoslovom žita na blagdan Markovo i traju do sredine kolovoza kada se u centru Subotice, pred nekoliko tisuća gledatelja, održava središnja proslava kraja žetelačkih radova.
Ovaj se običaj njeguje od 1911. kada je prvi puta održana crkvena Dužijanca u župi svetoga Roka u Subotici.