FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Metelko Zgombić: otvoriti pregovore s tri zemlje i time im poslati snažnu poruku

Autor: Slavko Vukadin

BRUXELLES, 12. prosinca 2023. (Hina) - Europska unija mora uputiti Ukrajini, Moldaviji i Bosni i Hercegovini snažnu politčku poruku donošenjem odluke o početku pristupnih pregovora, izjavila je državna tajnica u ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić.

 “Snažno podržavamo otvaranje pregovora sa sve tri zemlje, koje imaju različite izazove, ali su ipak ostvarile zapažen napredak i moramo im poslati snažnu političku poruku”, izjavila je Metelko Zgombić u utorak prije početka sastanka Vijeća za opće poslove, koje čine ministri za europske poslove država članica.

 Metelko Zgombić je rekla da se upravo na primjeru Bosne i Hercegovine dobro vidi koliko znači slanje pozitivnih političkih signala, ističući da je odluka o kandidatskom statusu, donesena prije godinu dana, donijela političku stabilnosti u zemlji i omogućila joj napredak u nekim reformama.

 Državna tajnica je također rekla da Hrvatska podržava i dodjelu kandidatskog statusa za Gruziju.

 Na dnevnom redu Vijeća za opće poslove su pripreme za predstojeći samit čelnika EU-a na kojem su glavne teme proširenje i revizija sedmogodišnjeg proračuna EU-a.

 Oko oba pitanja nema suglasnosti između država članica i predstojeći samit bit će jedan od najneizvjesnijih u posljednjih nekoliko godina.

 Ukrajina ima potporu 26 država članica, ali nedostaje konsenzus koji je potreban za odluku jer se tome protivi Mađarska. Što se tiče Bosne i Hercegovine, ona ima snažnu potporu skupine zemalja u kojoj su Hrvatska, Slovenija, Austrija i još nekoliko njih, ali ni o tome nema suglasnosti.

 Europska komisija je u svom paketu o proširenju, objavljenom 8. studenog preporučila Europskom vijeću, to jest šefovima država ili vlada da odobre početak pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, a za Bosnu i Hercegovinu je dala uvjetnu preporuku, odnosno najavila da će preporučiti otvaranje pregovora “onda kada zemlja postigne dovoljan stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo”.

 Prema zadnjem nacrtu zaključaka, Vijeće za opće poslove “ prima na znanje” preporuka Europske komisije. To “primanje na znanje” znači da se odluka prepušta čelnicima država. Uobičajeno je da Vijeće za opće poslove usvaja zaključke i donose odluke o otvaranju pregovora, a onda Europsko vijeće podrži te zaključke. Ovaj put je drugačije i sve je prepušteno Europskom vijeću. Zasad je veliki upitnik kako će se postaviti Mađarska, koja prijeti da će uložiti veto na otvaranje pregovora s Ukrajinom.

 Postoji mogućnost da ovoga tjedna Mađarska dobije odluku o odmrzavanju 10-tak milijardi eura kohezijskih sredstva koj su bila zamrznuta zbog problema s vladavinom prava i demokratskih standarda u toj zemlji.

 Što se tiče revizije Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), sedmogodišnjeg proračuna EU-a, ni tu nema suglasnost među državama članicama.

 Komisija je predložila povećanje proručuna za 66 milijardi eura za razdoblje do 2027. Međutim, nema nikakvih izgleda da prijedlog bude prihvaćen u tom obliku.

 Najveći dio svježeg novca bio bi namijenjen za pomoć Ukrajini. Komisija je predložila paket za Ukrajinu od 50 milijarde eura od čega bi 17 milijardi bilo bespovratna pomoć, a ostatak povoljni zajmovi. Većina zemalja podržava povećava paket za Ukrajinu, ali ne i Mađarska.

  Komisija je 20. lipnja ove godine predložila predložila reviziiju VFO-a i u tom prijedlogu je predvidjela uspostavu namjenskog “instrumenta za Ukrajinu” u iznosu do 50 milijardi eura za razdoblje 2024. – 2027. u obliku bespovratnih sredstava i zajmova, od čega 33 milijarde povoljnih zajmova i 17 milijardi bespovratnih sredstava.

Za upravljanje migracijama zatražila je dodatnih 15 milijardi eura i deset milijardi za Europsku platformu za strateške tehnologije (STEP), čiji je cilj promicati dugoročnu konkurentnosti Unije u području ključnih tehnologija te za rješavanje posljedica sve češćih velikih prirodnih nepogoda zbog klimatskih promjena.

 Države članice su podijeljene oko prijedloga na one bogatije koje u proračun uplaćuju više nego što iz njega dobiju i one siromašnije koje više dobiju nego što uplaćuju u proračun.

Bogatije zemlje žele da se izdvaja što manje svježeg novca i da se pokrivanje novih troškova i potreba osigura preraspodjelom postojećih sredstava.

S druge strane, siromašnije zemlje članice se protive preraspodjeli jer bi mogla doći u pitanje sredstva koja su za njih namijenjena. Prema diplomatskim izvorima, jedna od najvećih neto uplatiteljica u proračun se slaže s iznosom 17 milijardi eura za Ukrajinu, ali za sve ostalo predlaže samo tri milijarde.

Dakle, ukupno 20 milijardi, više od tri puta manje nego što je Komisija predložila.

(Hina) xsv yps

An unhandled error has occurred. Reload 🗙