Riječ je o značajnom porastu zainteresiranih građana za europske izbore u odnosu na isto razdoblje uoči prethodnih izbora za Europski parlament 2019. godine. Tada je za europske izbore bilo zainteresirano 46 posto ispitanika u Hrvatskoj.
Podijeljeno po političkom spektru, najviše je zainteresiranih za europske na desnici (63 posto), dok je na ljevici (56 posto) i centru (57 posto) zainteresiranost podjednaka.
Europki izbori održat će se od 6. do 9. lipnja iduće godine.
Međutim, u Hrvatskoj je manje ispitanika nego u cijeloj EU odgovorilo da će vjerojatno glasati na predstojećim izborima.
Prema istraživanju Eurobarometra, 53 posto Hrvata vjerojatno bi glasalo na izborima da se oni održavaju idući tjedan, a 68 posto birača u EU-u.
Odaziv birača na izborima za Europski parlament tradicionalno je niži nego na izborima za nacionalne parlamente te je najveći u 'starim' članicama EU-a.
Ukupno je u istraživanju sudjelovalo 26.253 ispitanika u EU-u, a u Hrvatskoj 1.033 u razdoblju od 25. rujna do 15. listopada.
Hrvati više od prosjeka EU-a vide koristi od članstva u EU-u
U Hrvatskoj 79 posto građana vidi koristi od članstva u EU-u, dok na razini EU-a isto smatra 72 posto ispitanika.
Više od dvije trećine Hrvata (73 posto) optimistično je u pogledu budućnosti EU-a, dok je prosjek na razini Unije 60 posto. Jedino su Francuzi uglavnom pesimistični prema budućnosti EU-a, njih 49 posto su pesimisti, a 46 posto optimisti.
“Europljani i dalje cijene članstvo u EU-u te su prilično optimistični u tom pogledu”, kazala je na predstavljanju voditeljica ureda EP-a u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.
Većina u Hrvatskoj (57 posto) smatra da je članstvo u EU-u dobra stvar za zemlju, dok na razini EU-a to smatra 61 posto ispitanika.
Da je članstvo u EU-u loša stvar, smatra 11 posto Hrvata, a 32 posto ih je neutralno.
Hrvati više od prosjeka EU-a žele da Europski parlament ima važniju ulogu (59 naprema 53 posto) i smatraju da bi Europski parlament primarno trebao braniti vrijednosti poput zaštite ljudskih prava u EU-u i diljem svijeta (34 posto), slobode govora i mišljenja (28 posto) te solidarnosti među državama članicama EU-a i njegovim regijama (27 posto).
Vrijednosti koje bi Europski parlament trebao braniti kao prioritetne značajno se razlikuju među državama članicama pa su tako Šveđanima prioritet klimatske promjene (58 posto), a Finskoj obrana i sigurnost EU-a (44 posto).
Prioritetne teme u radu Europskog parlamenta, smatraju hrvatski građani, trebaju biti borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 posto) te podrška gospodarstvu i stvaranje novih radnih mjesta (44 posto). Prioritetne teme na razini EU-a su borba protiv socijalne isključenosti (36 posto) i javno zdravstvo (34 posto).
Proširenje EU-a podržava značajno više Hrvata (68 posto) od prosjeka Unije (53 posto).
Zadnja plenarna sjednica trenutnog saziva Europskog parlamenta održat će se krajem travnja, dok će se konstituirajuća sjednica novog saziva sa 720 zastupnika održati 16 srpnja.
Hrvatska će nakon izbora u lipnju imati 12 europarlamentaraca.