Petero zastupnika liberala, pučana, socijalista, zelenih i ljevice, četvero Nijemaca i Belgijanac, autori su izvješća koje predlaže izmjene europskih ugovora, između ostalog kako bi se ukinula jednoglasnost pri donošenju odluka, jačale zakonodavne ovlasti Europskog parlamenta te uspostavile energetska i obrambena Unija. Izvješće je u srijedu prihvaćeno s 291 glasom 'za' i 274 'protiv'.
„Od Lisabonskog ugovora svijet se dramatično promijenio”, rekao je dan ranije u raspravi o izvješću liberal Guy Verhofstadt na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, upozorivši kako ovakav EU nije spreman na „brutalniji svijet”, niti na proširenje.
„Reagiramo premalo ili prekasno jer smo paralizirani jednoglasnošću pri donošenju odluka”, rekao je bivši belgijski premijer koji tvrdi da su pravo veta i ucjene postali „standardna praksa u EU-u”.
Europsko vijeće odlučuje jednoglasno, a Vijeće Europske unije se tim načelom koristi pri donošenju odluka o nizu “osjetljivih” pitanja poput vanjske i sigurnosne politike, financija, dijela odredbi u pravosuđu i unutarnjim poslovima, članstva u EU-u i drugih.
Unutar Europske unije traju rasprave treba li se jednoglasnost zamijeniti kvalificiranom većinom kako bi se odlučivanje saveza ubrzalo, no tome se protivi niz država. Tome se protive i premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović.
Verhofstadt i kolege predlažu stvaranje 'pojačane' kvalificirane većine kojom bi odluke donosile dvije trećine članica koje predstavljaju više od 50 posto stanovništva. Liberal tvrdi kako bi se time „dramatično poboljšao” status „manjih ili srednje velikih članica”. Naglasio je da se time „ne stvara europska superdržava”, pa rekao da se bez te reforme „EU ne može proširiti”.
Sven Simon iz Europske pučke stranke rekao je da to pitanje nije izbor između federalizma i nacionalnih država, nego način da EU postane usredotočeniji i sposobniji djelovati.
„Moramo postići obrambenu uniju kako bismo se mogli obraniti, što danas nije slučaj”, rekao je pučanin, naglasivši i potrebu energetske suradnje. Europa mora zaštititi svoje granice, što je nemoguće bez dogovora o migracijskoj politici koji je stalno blokiran vetima.
„Treba nam i Europska komisija koja je birana na izborima te može biti izglasana s vlasti”, rekao je Simon.
„Zabrinutim kolegama” poručio je da je ovo „prvi korak na dugoj cesti”, jer eventualna reforma ugovora treba odobrenje svih članica.
Socijalistkinja Gabriele Bischoff rekla je kako su reforma i proširenje „dvije strane iste kovanice” te da ne može biti jednog bez drugoga.
„Zato je važno da shvatimo implikacije toga. Ne može biti 35 članica koje mogu staviti veto, moramo biti učinkovitiji”, rekla je Njemica.
Zastupnik zelenih Daniel Freund naveo je mađarskog premijera Viktora Orbana kao primjer „jedne osobe zbog koje je blokirana cijela Europska unija”.
„To nije samo nedemokratski, nego i sigurnosni problem”, kazao je.
Povjerenik Komisije za međuinstitucionalne odnose i administraciju Maroš Šefčovič u raspravi je rekao kako su svjetske krize pokazale ograničenja trenutnog pravnog okvira.
„Sljedeći veliki prioritet pred nama je proširenje. To može biti katalizator promjena. Dok širimo našu Uniju možemo ju i produbiti”, zaključio je.