Čelnici 27 država članica okupit će se u četvrtak i petak na sastanku na vrhu u Bruxellesu kojim će dominirati dva pitanja - politika proširenja i revizija Višegodišnjeg financijskog okvira.
Čelnici bi trebali odlučiti o preporuci Europske komisije da se otvore pristupni pregovori s Ukrajinom i Moldavijom. Iako tu preporuku podržava 26 država članica, nije sigurno da će biti i usvojena jer jedna članica, Mađarska, prijeti vetom.
Dio država članica, među kojima je i Hrvatska, traži da se pregovori otvore i s Bosnom i Hercegovinom, ali o tome nisu suglasne sve članice.
Proračun i Ukrajina
Druga vruća tema je revizija sedmogodišnjeg proračuna. Europska komisija predložila je dodatnih 66 milijardi eura do kraja ovoga proračunskog razdoblja 2027. Od toga iznosa 17 milijardi namijenjeno je za bespovratnu pomoć Ukrajini.
Komisija predlaže paket od 50 milijardi pomoći Ukrajini, od čega bi 17 milijardi bilo izravno iz europskog proračuna, a preostali iznos povoljni zajmovi.
U Komisijinu prijedlogu predviđena su i dodatna sredstva za pokrivanje troškova kamata na zajmove koji su podignuti za program oporavka od pandemije, za jačanje gospodarske konkurentnosti i za upravljanje migracijama.
Među državama članicama postoji većina za dio prijedloga koji se odnosi na pomoć Ukrajini, ali i tu je najveća prepreka Mađarska.
Kad je riječ o ostalim pitanjima na djelu je tradicionalna podjela na članice koje u proračun više uplaćuju nego što dobiju natrag i one koje dobivaju više nego što uplaćuju. Bogatije članice protive se povećanju proračuna i traže da se nove potrebe pokrivaju preraspodjelom postojećih sredstava.
Ne isključuje se mogućnost da samit potraje dulje od predviđenog kako bi se postigle jednoglasne odluke, ali mogao bi trajati i kraće, ako Mađarska ostane ukopana na svojim pozicijama.
Zapadni Balkan
Kao alternativna mogućnost za financijsku pomoć Ukrajini spominje se da 26 država članica bilateralno zaključe da će pomagati toj zemlji i tako zaobiđu mađarski veto.
Prije samita EU-a u srijedu popodne održat će se samit EU-zapadni Balkan. Europska unija trebala bi još jednom potvrditi europsku perspektivu zapadnog Balkana i ponuditi postupnu integraciju tim zemljama sukladno njihovu napretku u ispunjavanju kriterija.
EU će zatražiti od zapadnobalkanskih partnera da se potpuno usklade sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, što se uglavnom odnosi na sankcije prema Rusiji.
Ministarski sastanci
Početkom tjedna održat će se i nekoliko ministarskih sastanaka. U ponedjeljak su na redu ministri vanjskih poslova, koji će razgovarati o ruskoj agresiji na Ukrajinu i o stanju u Izraelu, Pojasu Gaze i regiji. Ministri će razmijeniti mišljenja o Sahelu i vanjskoj dimenziji gospodarske sigurnosti.
U ponedjeljak i utorak sastaju se ministri poljoprivrede i ribarstva. Ministri ribarstva nastojat će postići politički dogovor o prijedlogu o ribolovnim mogućnostima u Atlantiku i Sjevernome moru za 2024. te u pogledu nekih stokova i 2025. i 2026., kao i o prijedlogu o ribolovnim mogućnostima u Sredozemnom i Crnome moru za 2024.
Ministri poljoprivrede će, između ostaloga, raspravljati o prvoj godini provedbe strateških planova u okviru Zajedničke poljoprivredne politike.
U utorak se sastaje Vijeće za opće poslove koje će razgovarati o pripremama za samit EU-a.
Europski parlament
Sljedeći tjedan u Strasbourgu se održava plenarna sjednica Europskog parlamenta. U utorak će se održati svečanost predaje ovogodišnje nagrade Saharov za slobodu misli. Ovogodišnje dobitnice su Jina Mahsa Amini i pokret iranskih prosvjednica. Nagradu će uručiti predsjednica Parlamenta Roberta Metsola.
Jina Mahsa Amini, 22-godišnja Iranka kurdskog podrijetla, uhićena je u Teheranu 13. rujna zbog navodnog kršenja strogih zakona o nošenju hidžaba. Umrla je tri dana kasnije u bolnici, nakon fizičkog zlostavljanja kojem je bila izložena u pritvoru. Njezina smrt potaknula je masovne prosvjede u Iranu sa ženama kao predvodnicama, a Iran je na prosvjede reagirao silom.
Zastupnici bi u utorak trebali glasati o prijedlogu zakona o kritičnim sirovinama, kojim EU želi osigurati opskrbu strateškim sirovinama i povećati konkurentnost i neovisnost o trećim državama.
U srijedu je predviđena rasprava o očekivanjima od samita EU-a. Također, španjolski premijer Pedro Sanchez govorit će o rezultatima španjolskog predsjedanja koje isječe 31. prosinca.
Zastupnici će u utorak razgovarati s visokim predstavnikom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom i o stanju u Gazi, o potrebi oslobađanja talaca, humanitarnog prekida vatre te o izgledima za postizanje rješenja koje uključuje dvije države Izrael i Palestinu, koje bi mirno koegzistirale.
Europska komisija mogla bi u srijedu izići s prijedlogom kako koristiti prihode od zamrznutih sredstava ruske središnje banke za pomoć Ukrajini.
Komisija bi također trebala objaviti paket zakona namijenjenih za obranu demokracije.
Paket uključuje harmonizirana pravila o transparentnosti aktivnosti zastupanja interesa koje se provode u ime trećih zemalja na unutarnjem tržištu EU-a, preporuku o uključivom i otpornom izbornom procesu u Uniji i preporuka o promicanju angažmana i učinkovitog sudjelovanja građana i organizacija civilnog društva u procesima kreiranja javnih politika.