Komisija će u srijedu objaviti jesenske ekonomske prognoze. Komisija objavljuje ekonomske prognoze četiri puta godišnje, dvije potpune u proljeće i na jesen i dvije privremene, ljetne i zimske, koje sadrže samo podatke od kretanju BDP-a i inflaciji. Prognozama se analiziraju trenutačne i moguće buduće makroekonomske promjene i važan su alat za definiranje fiskalnih i monetarnih politika na razini EU-a.
Komisija je u proljetnim prognozama iz svibnja ove godine procijenila da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti 1,6 posto, a sljedeće godina na 2,3 posto, dok bi inflacija ove godine trebala pasti na 6,9 posto, a sljedeće na 2,2 posto.
Kasnije se ispostavilo da hrvatsko gospodarstvo raste znatno brže od tih prognoza. Državni zavod za statistiku (DZS) ranije je procjenjivao da će realna stopa rasta hrvatskog gospodarstva u prvom kvartalu biti 2,8 posto, a u drugom 2,7 posto. DZS je prošli mjesec revidirao na niže te procjene i za prvi kvartal smanjio prognoze rasta na 1,6 posto, a za drugi kvartal na 2,6 posto.
HNB procjenjuje da bi hrvatsko gospodarstvo moglo rasti 2,9 posto ove godine, a sljedeće 2,6 posto. Svjetska banka, koja je početkom lipnja prognozirala rast od 1,9 posto ove godine, povećala je svoje procjene početkom listopada na 2,7 posto ove te 2,5 posto sljedeće godine.
Hrvatska vlada predložila je prije nekoliko dana proračun za sljedeću godinu uz projiciranu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda od 2,8 posto, koja bi u 2025. trebala usporiti na 2,7 posto, a godinu iza na 2,6 posto. Stopa inflacije trebala bi prema vladinim projekcijama u 2024. iznositi 3,1 posto, a potom u 2025. godini 2,4 te u 2026. godini 2,2 posto.
Također u srijedu, Komisija će predstaviti paket o mobilnosti talenata, koji, između ostaloga, uključuje prijedlog o priznavanju kvalifikacija iz trećih zemalja. Paket o privlačenju talenata, dio je novog pakta o migracijama i azilu i kojim se jača legalni put za ulazak radne snage u EU iz partnerskih zemalja.
U ponedjeljak se u Bruxellesu sastaju ministri vanjskih poslova država članica EU-a. Razgovarat će o ruskoj agresiji na Ukrajinu i najnovijim događajima u vezi s Armenijom i Azerbajdžanom te o stanju u Izraelu i regiji kao i o vanjskopolitičkoj dimenziji gospodarske sigurnosti.
Isti dan popodne, održat će se sastanak šefova diplomacija članica EU-a s njihovim kolegama iz šest zemalja zapadnog Balkana. U EU-u ističu da je cilj ovoga sastanka pojačati angažman Unije u području zapadnog Balkana s naglaskom na Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku u kontekstu geopolitičkih izazova u europskom susjedstvu.
U utorak se sastaju ministri obrane država članica koji će također razgovarati o potpori EU-a Ukrajini. Prije toga sastanka ministri će imati neformalni radni doručak s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom te s Upravljačkim odborom Europske obrambene agencije.
U srijedu se sastaje Vijeće za opće poslove, koje čine ministri za europske poslove država članica EU-a. Oni će, između ostaloga, održati raspravu u okviru postupaka iz članka 7. Ugovora o Europskoj uniji o razvoju događaja u pogledu vladavine prava u Poljskoj i poštovanju vrijednosti EU-a u Mađarskoj.
Europski parlament sljedeći tjedan radi u odborima u Bruxellesu. Odbor za građanske slobode trebao bi izglasati svoju poziciju o prijedlog zakona o sprječavanju i suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece na internetu.
Odbor za promet i turizam glasat će o svojoj poziciji o prijedlogu direktive o jačanju borbe protiv ilegalnog ispuštanja brodskog otpada u more.