Korupcija na najvišoj razini, manjkavosti u vladavini prava i dvojbeni tretman nacionalnih manjina: na početku 2022. činilo se nezamislivim da bi Ukrajina mogla postati ozbiljan kandidat za članstvo u Europskoj uniji u dogledno vrijeme, piše European Newsroom, zajednički projekt 18 europskih novinskih agencija, među kojima je i Hina.
Dobrih 20 mjeseci nakon početka ruske vojne agresije, zemlja je drukčije mjesto.
Europska komisija predstavila je željno očekivano izvješće o napretku zemalja koje žele ući u EU. Uvjerena je da je Ukrajina spremna za pristupne pregovore s obzirom na reforme koje je provela unatoč tome što se i dalje bori protiv ruske invazije.
Po izvješću, Ukrajina je ispunila četiri od sedam prioritetnih reformi koje su joj postavljene kao uvjet.
Povijesni dan
„Danas je povijesni dan”, rekla je predsjednica EK Ursula von der Leyen, dodajući da je preporuka objavljena deset godina nakon Majdanskih prosvjeda, „gdje su ljudi bili ubijani jer su se umotali u europsku zastavu”.
Pozitivan signal EU-a ključan je poticaj Ukrajini u teškim vremenima nakon što njezine postrojbe nisu uspjele ostvariti proboj, a Zapad je zaokupljen previranjima na Bliskom istoku.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozdravio je odluku kao „pravi korak” za Europu.
„Naša zemlja mora biti u Europskoj uniji. Ukrajinci to zaslužuju i zbog toga što se bore za obranu europskih vrijednosti i zato što čak i u vrijeme otvorenog rata držimo do svoje riječi”, objavio je na internetu.
Ukrajina je zatražila članstvo u Europskoj uniji odmah nakon početka ruske invazije u veljači 2022. i u lipnju iste godine postala je službeni kandidat za članstvo.
Čelnici 27 država članica EU-a još trebaju prihvatiti Komisijine preporuke na samitu u prosincu.
Von der Leyen je rekla da Ukrajina i Moldavija moraju provesti još reformi prije nego se odredi datum za početak pregovora. Rekla je da će Komisija objaviti novo izvješće o napretku u ožujku 2024.
Čak i ako Ukrajina počne pregovore, bit će tek na početku mukotrpnog procesa reformi što bi moglo potrajati godinama – ako ne desetljećima – prije nego uđe u blok.
Bruxelles je preporučio i da se Gruziji odobri službeni status kandidata za članstvo. Moldavija i Gruzija podnijele su zahtjev za članstvom u isto vrijeme kao i Ukrajina.
Što sa zapadnim Balkanom?
Rat u Ukrajini dao je novi zamah proširenju Europske unije koja želi suzbiti utjecaj Rusije i Kine.
Prvi put Komisija je pripremila izvješće svakoj pojedinoj zemlji aspirantici, a ima ih 10. To su Turska, Gruzija, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Albanija, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina plus Ukrajina i Moldavija.
Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon ustvrdila je da proširenje na zapadni Balkan i istok nije samo u interesu EU-a i novih članica, nego i geostrateški imperativ. „Europa će biti još stabilnija, sigurnija i prosperitetnija kada se proširenje završi”, rekla je.
Turska je počela pristupne pregovore 2005. i oni su u slijepoj ulici. Pregovori Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije također su u zastoju. Bosna i Hercegovina može se nadati početku pristupnih pregovora.
Otvorena vrata za BiH
Bosna i Hercegovina nije dobila bezuvjetnu preporuku za početak pregovora pošto je u prosincu postala kandidat za članstvo. Komisija je preporučila da se pristupne pregovore otvori „kada dostigne potrebni stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo”.
Ali preporuku za Bosnu i Hercegovinu, doduše uvjetnu, smatra se važnim političkim signalom.
„Otvorili smo širom vrata i pozivamo Bosnu i Hercegovinu da kroz njih prođe. Za to je naravno potrebno pokazati rezultate, ali vrata su širom otvorena za pristupne pregovore”, rekla je von der Leyen.
U izvješću o BiH navodi se da je postigla napredak u pogledu političkih kriterija jer je funkcionirajuća vlada osnovana relativno brzo nakon izbora održanih 2022. Počela je provoditi reforme, uključujući jačanje pravne sigurnosti. Međutim, potezi vlasti Republike Srpske koji potkopavaju ustavni poredak zemlje smatraju se problematičnima.
Poruka iz Bruxellesa izazvala je u zemlji različite reakcije, od optimizma do razočaranja.
Predsjednica Vijeća ministara, Borjana Krišto, rekla je da BiH ipak ima priliku za brži napredak prema članstvu u EU.
„Ovo je važan i snažan poticaj svima nama u BiH institucijama da radimo brže, bolje i više u ispunjavanju kriterija i prioriteta”, rekla je Krišto. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, rekao je: „Sada sve ovisi o nama!”
„Očekivali smo bezuvjetnu preporuku za otvaranje pregovora i zeleno svjetlo, neovisno o svim neizvjesnostima u pogledu budućnosti EU-a i proširenja, kako bismo započeli pravi posao organizacije i provedbe pregovora”, napisao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Slovenski član Komisije, povjerenik za upravljanje krizama Janez Lenarčič, rekao je da je BiH, otkako je prošle godine dobila status kandidata, pokazala „najveće ubrzanje do sada u svojem reformskom procesu”.
On vjeruje da zemlja može uskoro dostići traženi stupanj usklađenosti s ključnim prioritetima koji su potrebni za početak pregovora, a odluku o tome donijet će Komisija u ožujku iduće godine.
Sjeverna Makedonija treba ubrzati reforme
Povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi pozvao je u srijedu Sjevernu Makedoniju da ubrza „ritam reformi povezanih s EU-om” sada kada je „počeo proces pristupnih pregovora”.
Po povjereniku Varhelyiju, neke promjene kaznenog zakona izazvale su zabrinutost da pogađaju niz slučajeva korupcije na visokoj razini.
„Jačanje povjerenja u pravosuđe i borba protiv korupcije, uključujući putem čvrstih istraga, procesuiranja i konačnih presuda u slučajevima korupcije na visokoj razini, od ključne su važnosti”, rekao je. U pogledu procesa screeninga, povjerenik je rekao da su vlasti zemlje pokazale visok stupanj predanosti u njegovoj provedbi i također kad je riječ o relevantnim ustavnim promjenama.
U pogledu odnosa Bugarske sa Sjevernom Makedonijom, bugarski premijer Nikolai Denkov rekao je na samitu Europske političke zajednice u Granadi u listopadu: „Naša pozicija neće se promijeniti. Ako oni (Sjeverna Makedonija) revidiraju svoj ustav, to će im otvoriti vrata.”
Govorio je o bugarskom insistiranju na uključivanju prava bugarske manjine u sjevernomakedonski ustav kao uvjet za ukidanje veta na početak pristupnih pregovora.
Beograd je proveo ustavne promjene
Varhelyi je istaknuo da je Srbija provela ustavne promjene koje se odnose na neovisnost pravosuđa, zakone o medijima i da je ispunila uvjete za otvaranje još jednog skupa poglavlja.
Rekao je i da je Srbija napredovala u usklađivanju svoje vanjske politike s europskom, ali i da je neuvođenje sankcija protiv Rusije i dalje razlog za zabrinutost.
Dodao je da su Beograd i Priština pozvani da se konstruktivnije angažiraju u dijalogu i provedu postignute sporazume.
„Za našu je demokraciju važno da posvuda bude napretka, u medijskoj sferi, ali posebno kad je riječ o Kosovu. Ništa u izvješću nije neočekivano, ne bismo trebali očekivati revolucionarne promjene, važno je da idemo europskim putem, i u isto vrijeme štitimo naše nacionalne interese”, rekao je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
Albanija uspješno napreduje
Po Ursuli von der Leyen, Albanija uspješno napreduje prema integraciji u Europsku uniju. Predsjednica Komisije spomenula je i gospodarski razvoj zemlje.
„Postavili smo dobre temelje našim 30 milijardi eura vrijednim Gospodarskim i investicijskim planom. Ostvaruje se. Polovica plana, 16 milijardi eura već je zapravo aktivirano”, rekla je, govoreći o gospodarstvima zapadnog Balkana i europskom jedinstvenom tržištu, među kojima još uvijek postoji preveliki jaz.
„Gospodarstva zapadnog Balkana su na 35 posto prosjeka EU-a”, rekla je.
Što se može očekivati?
Težnje svih tih zemalja da uđu u EU postavljaju pitanje kako će EU funkcionirati ako bude imao 30 država članica ili više.
Zemlje poput Nizozemske inzistiraju da ne može biti prečaca na putu do članstva. Mađarska, najbliža saveznica Rusije u EU-u, optužuje Kijev da ograničava prava etničkih Mađara.
Primanje ratom razorene nacije s više od 40 milijuna ljudi značilo bi veliku promjenu – i goleme troškove – za Uniju i pretvorilo bi neke zemlje koje trenutačno dobivaju više europskih sredstava nego što uplaćuju u europski proračun u neto uplatitelje.
Rumunjska, na primjer, želi da Moldavija i Ukrajina brzo uđu u EU, ali to ne znači „od danas do sutra”, rekao je predsjednik Klaus Iohannis na zajedničkoj konferenciji za novinare s belgijskim premijerom Alexanderom de Crooom u Belgiji.
„Znamo da ti pristupni pregovori traju godinama, znamo iz vlastitog iskustva i vidimo da za neke države na zapadnom Balkanu već traju dugo. Očito, želimo da pregovori brzo počnu. To ne znači pristupanje, to znači pregovore i pripremu za pristupanje”, rekao je Iohannis.