Hrvatska je jedna od 16 ili 17 država članica koje se zauzimaju za ograničenje veleprodajnih cijena plina bez obzira odakle su uvozi. Međutim, ostale zemlje na čelu s Njemačkom, Nizozemskom, Austrijom, Danskom tome se protive navodeći kao razlog da bi to dovelo do preusmjeravanja ukapljenog plina drugim konkurentima na globalnom tržištu koji su voljni platiti više.
“Nisu svi usuglašeni s ovim pristupom koji ima većina zemalja, ali mislim da se približavamo kompromisu, koji možda neće biti neko fiksno ograničenje cijene, nego mehanizam koji će omogućiti da cijene ostanu prihvatljive, a da pritom imamo plin. Nije poanta da kažemo da nećemo plaćati plin iznad neke cijene pa da sav plin ode negdje drugdje”, rekao je Plenković.
Čelnici država članica okupili su u četvrtak na sastanku na vrhu u Bruxellesu na kojem će pokušati prevladati razlike u stajalištima kako smanjiti troškove energije i pomoći građanima i gospodarstvu.
Šefovi država ili vlada 27 država članica EU-a na svom dvodnevnom samitu bavit će se u prvom redu energetskom krizom, posljedicom ruskog napada na Ukrajinu i drastičnog smanjenja isporuka ruskog plina, što je dovelo do rekordno visokih cijena energije. Države članice su ruski plin za punjenje skladišta zamijenili znatno skupljim ukapljenim plinom.
Očekuje se da će čelnici podržati paket prijedloga koji je Komisija predložila prije dva dana, ali najviše će vremena posvetiti onome čega nema u tom paketu: ograničenju veleprodajnih cijena plina.
Belgijski premijer Alexander De Croo rekao je da je “ovo jedan od najvažnijih samita nakon dugo vremena”.
“Ako ne pošaljemo jasan politički signal da nećemo više tolerirati visoke cijene plina, bit će to neuspjeh za Europu”, rekao je De Croo.