"Nama je u najkraćem mogućem roku potreban dogovor, kako na nacionalnoj, tako i na razini Europske unije", rekao je Stephan Thomae, otpravnik poslova zastupničkog kluba FDP-a u Bundestagu.
On je rekao kako se "sada osvećuje" to što dogovor o zajedničkom europskom sustavu azila posljednjih godina "nije napredovao ni za jedan korak".
"Moramo hitno održati EU samit o migracijama o sadašnjim i budućim kretanjima izbjeglica", rekao je Thomae. On je pozdravio činjenicu da se samit na razini Njemačke, na kojem bi trebao biti dogovoren ključ primanja izbjeglica između saveznih pokrajina, održava već u listopadu.
Najistaknutiji njemački znanstvenik za pitanja migracija Gerald Knaus upozorio je na "izvanredno stanje" koje bi moglo uslijediti dolaskom zime.
"Nalazimo se pred povijesnom izbjegličkom zimom u slučaju da se stanje u Ukrajini i dalje bude zaoštravalo i opskrba energijom, zbog uništenja energetskih postrojenja, bude onemogućena", rekao je Knaus.
On smatra da EU "uopće nije pripremljena" na takav razvoj događaja. Knaus upozorava na to da zemlje poput Poljske i Češke još uvijek nose glavni izbjeglički teret pristiglih iz Ukrajine.
"Zato se mora dogovoriti sustav po kojem bi i zemlje poput Italije i Francuske primile dio izbjeglica", rekao je Knaus.
Istodobno je u Njemačkoj sve glasnija kritika mjere po kojoj se izbjeglice iz Ukrajine tretiraju drugačije nego izbjeglice i tražitelji azila iz drugih zemalja.
Nedavno je predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz kritizirao navodni "socijalni turizam" dijela ukrajinskih izbjeglica koje, po njegovim navodima, mjesečno dolaze u Njemačku po financijsku pomoć te se potom vraćaju u Ukrajinu.
Predsjednik desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD) Timo Chrupalla je upozorio na to da ukrajinske izbjeglice, koje su već prijavljene u nekoj zemlji EU-a, zbog boljih uvjeta sada dolaze u Njemačku.
Od lipnja se izbjeglice iz Ukrajine u Njemačkoj ne tretiraju kao tražitelji azila, nego kao domaći primatelji socijalne i pomoći za nezaposlene, pri čemu se radi o višim iznosima pomoći, a omogućen im je i neograničen pristup tržištu rada.
Procjenjuje se da u Njemačkoj trenutno boravi oko milijun izbjeglica koje su nakon ruskog napada na Ukrajinu krajem veljače pristigle u Njemačku.
Njemački političari upozoravaju i na pojačani priljev izbjeglica i tražitelja azila i iz drugih zemalja. Unutarnjopolitički glasnogovornik demokršćanskog zastupničkog kluba Alexandar Throm (CDU) zatražio je pojačane kontrole granica, posebice prema Češkoj i Austriji.
On je ukazao na to da posebice preko Srbije mnogi ilegalni migranti pokušavaju ući u EU zbog toga što Srbija građanima mnogih zemalja iz kojih dolaze potencijalni izbjeglice omogućava bezvizni ulazak u zemlju.
"Mislim da tu treba ozbiljno porazgovarati sa Srbijom kako bi se promijenila ova praksa. Tko želi u EU, taj se mora prilagoditi i viznom sustavu EU-a", rekao je Throm.