Oba skupa održavaju se u Praškom dvorcu, jednom od simbola Praga u kojem su stolovali češki kraljevi, a danas je ondje sjedište predsjednika Češke Republike.
U četvrtak će se okupiti čelnici 44 europske države na prvom sastanku na vrhu Europske političke zajednice (EPC), a riječ je o novom forumu koji bi se trebao sastajati jednom do dva puta godišnje.
Europska politička zajednica - platforma ravnopravnih
Europsku političku zajednicu prvi je spomenuo francuski predsjednik Emmanuel Macron, kao platformu koja bi okupljala sve europske države, bez obzira na njihov status u EU ili odnose s Europskom unijom i koja ne bi bila ni zamjena ni za EU, ni Vijeće Europe, niti za Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS).
U EU ističu da ovdje nije riječ o sastanku EU plus ostatak kontinenta, nego da se radi o platformi u kojoj sve države sudjeluju ravnopravno.
Osim 27 zemalja članica EU-a na prvi sastanak pozvani su čelnici šest zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija), zatim Ukrajina, Norveška, Švicarska, Island, Armenija, Azerbajdžan, Moldavija, Gruzija, Lihtenštajn, Turska i Velika Britanija.
Pozivnice za prvi samit EPC-a poslali su predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i češki premijer Petr Fiala, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a. Svi pozvani su prihvatili poziv, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, sudjelovat će video-vezom.
Samit će započeti plenarnom sjednicom, a nakon toga odvijat će se kroz okrugle stolove i bilateralne sastanke, a završava radnom večerom. Nikakva završna deklaracija nije predviđena.
Na oba skupa glavna rasprava će biti rat u Ukrajini i suočavanje s energetskom krizom.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel istaknuo je u pozivnom pismu da je ambicija EPC-a “okupiti čelnike na ravnopravnoj osnovi i poticati politički dijalog i suradnju o pitanjima od zajedničkog interesa kako bismo zajedno radili na jačanju sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta Europe u cjelini.”
“Tijekom različitih planiranih susreta imat ćete priliku razgovarati o temama kao što su mir i sigurnost, ekonomska situacija, energija i klima te migracije i mobilnost”, stoji u Michelovu pismu.
Ograničenje cijena plina, Ukrajina, teme neformalnog samita EU-a
Dan poslije, u petak, održat će se neformalni sastanak čelnika 27 država članica EU-a koji će također razgovarati o ratu u Ukrajini, energetskoj krizi i gospodarskoj situaciji u EU-u.
Uoči neformalnog samita u Pragu, veleposlanici država članica u Bruxellesu pokušavaju dogovoriti osmi paket sankcija protiv Rusije kako se tim pitanjem ne bi morali baviti šefovi država ili vlada. Novi paket sankcija uključuje i ograničenje cijena za rusku naftu, što znači da bi bila zabranjena plovidba tankerima koji prevoze rusku naftu kupljenu po višoj cijeni od dogovorenog plafona.
Preostalo je riješiti zadnju prepreku - dati jamstva Grčkoj, Cipru i Malti da njihove brodarske kompanije koje prevoze rusku naftu u treće zemlje neće pretrpjeti znatnije štete.
Čelnici će također razgovarati i o potpori za poslijeratnu obnovu Ukrajine te o zaštiti kritične infrastrukture nakon sabotaže na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2.
Jedna od tema trebala bi biti i ograničenje veleprodajnih cijena plina, što ima sve veću potporu u EU-u, unatoč otporu Njemačke i još nekih zemalja, koji se pribojavaju da bi to dovelo do daljnjeg poremećaja na plinskom tržištu.
Njemački energetski paket težak 200 milijardi eura, objavljen prošli tjedan, kako bi cijene energije za građane i gospodarstvo zadržala na prihvatljivoj razini nije blagonaklono dočekan u EU-u.
Njemačka, koja zbog male zaduženosti ima veliki fiskalni kapacitet, osigurala je 200 milijardi eura kako bi cijene energije za građane i gospodarstvo zadržala na prihvatljivoj razini, a većina ostalih članica ne gleda blagonaklono na to da Njemačka s golemim paketom subvencionira svoje gospodarstvo i građane, što njemačkim poduzećima osigurava prednost na jedinstvenom tržištu u odnosu na poduzeća iz drugih zemalja koje nemaju takvu potporu.
Istodobno, Njemačka se protiv ograničenju veleprodajnih cijena plina. Također je moguće da je njemački paket protivan pravilima o državnim potporama.
Utrka u subvencioniranju svojih gospodarstava među zemljama članicama dovela bi do fragmentacije unutarnjeg tržišta, a zemlje članice bez velikog fiskalnog kapaciteta u još veće probleme.
Stoga su učestali pozivi na solidarnost, koja se može osigurati kroz financiranje tih mjera zajedničkim zaduživanjem, poput instrumenta koji je dogovoren za oporavak od pandemije covida-19.