“Istaknuo sam činjenicu da smo ispunili sve kriterije i spremnost da u sljedećim tjednima pružimo bilo kakvo dodatno objašnenje, ako to nekima od kolega iz država članica treba, kako bi odluka o našem ulasku u šengenski prostor bila donesena”, rekao je Plenković.
Konačnu odluku o ulasku u šengenski prostor donose države članice koje ga čine. U postupku donošenja konačne odluke sudjeluje i Europski parlament donošenjem mišljenja o tom pitanju koje za Vijeće EU-a nije obvezujuće.
S tim vezi u Hrvatsku je u petak doputovao izvjestitelj Europskog parlamenta za to pitanje, portugalski zastupnik Paulo Rangel, s kojim će se Plenković sastati u subotu.
Rangel će u ponedjeljak na nadležnom Odboru za građanske slobode predstaviti nacrt mišljenja, o kojem će u sljedećih nekoliko tjedana glasati najprije taj odbor, a potom i cijeli Europski parlament na plenarnoj sjednici.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, Plenković je rekao da je izrazio zadovoljstvo odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta o promjeni ustava i određenih izbornih pravila u Federaciji BiH, što osigurava stabilnost u postizbornom razdoblju.
“Međutim, isto tako želimo da ta njegova intervencija bude prvi korak u daljnjim razgovorima o izbornoj reformi koja će osigurati stvarnu ravnopravnost Hrvata u BiH”, rekao je Plenković
Dodao je kako činjenica da su Bošnjaci po četvrti put izabrali hrvatskog člana predsjedništva BiH, što je suprotno slovu i duhu Daytonskog sporazuma, ne pridonosi izgradnji povjerenja između dva naroda.
Plenković je svoj istup na samitu iskoristio kako bi upoznao svoje kolege s napadima iz Srbije. “To je neprimjereno napadanje Hrvatske koje sam snažno odbacio”, rekao je.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, koji je u četvrtak sudjelovao na prvom sastanku na vrhu Europske političke zajednice, svoje je obraćanje javnosti sveo isključivo na napade na Hrvatsku u čemu su ga zdušno pratili srbijanski mediji.
Optužuju Hrvatsku da je ona spriječila izuzeće za Srbiju kako bi i dalje mogla uvoziti rusku naftu preko Hrvatske, iako je odluka o sakcijama donesena konsenzusom svih država članica EU-a.
Europska unija je još u sedmom paketu sankcija uvela embargo na rusku naftu koja se doprema tankerima.
Tome se protivila Mađarska, koja je tražila i dobila izuzeće u slučaju da dođe problema s dotokom nafte preko naftovoda Družba kako bi i dalje preko Hrvatske mogla uvoziti rusku naftu.
Sada, u osmom paketu, Europska unija uvela je ograničenje cijena za rusku naftu za treće zemlje, što pogađa države članice s jakom brodarskom industrijom jer bi njihovi tankeri mogli ostati bez posla.
Pritom je Komisija predložila da se za zapadni Balkan, a što se u praksi odnosi samo na Srbiju, osigura izuzeće kako bi i dalje mogli preko Hrvatske, odnosno preko Janafa uvoze rusku naftu po povoljnim cijenama.
Više država članica, neke baltičke zemlje, Poljska i Hrvatska su imale prigovor na to jer ne postoji nikakva energetska ugroza ako bi Srbija ostala bez ruskog nafte jer je može nabavljati iz drugih izvora, kao što to i inače čini i jer rafinerija u Pančevu može prerađivati više vrsta nafte, a ne samo rusku.
To su prihvatile sve članice.
Što se tiče energetske krize, Plenković je rekao da je ključno pronaći zajedničko rješenje za snižavanje cijene plina.
Tako bi se olakšalo državama članicama da interveniraju i spriječila fragmentacija jer nemaju sve države članice jednaki fiskalni kapacitet da subvencijama olakšaju život svojim građanima i gospodarstvu.