Johansson je u ponedjeljak sudjelova na raspravi o stanju na tom španjolskom otočju na poziv članova Odbora EP-a za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE), a video pozivom se pridružio i predsjednik Kanara Angel Víctor Torres te predstavnica nevladine organizacije Španjolska komisija za izbjeglice (CEAR).
Španjolska vlada upozorava na činjenicu da je prošle godine iz Afrike čamcima i brodovima na Kanarske otoke nelegalno stiglo preko 23.000 migranata i azilanata, za razliku od 2019. kada ih je pristalo tek 2687.
"Jedna od najvažnijih stvari je ojačati partnerstvo s trećim zemljama kako bi se spriječila ilegalna migracija, zaustavili krijumčari ljudi i spriječio gubitak života na moru", rekla je Johansson i dodala da se nova ruta iz sjeverne i subsaharske Afrike pokazala "nasmrtonosnijom".
Podsjetila je da su krajem siječnja Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) i Španjolska potpisale novi plan o nastavku izvođenja operacija spašavanja i napora za sprečavanje ilegalnih migracija.
Stanje na Kanarskim otocima, nastavila je Johansson, također pokažuje koliko je važna provedba ključnih načela pakta o migraciji i azilu kojeg je Europska komisija predstavila u rujnu 2020.
Povjerenica EK-a je podsjetila na posjet Maroku u studenom gdje je poslala poruku da je važno boriti se protiv krijumčara ljudi te da Maroko mora natrag primiti svoje državljane koji nemaju pravo na legalan ostanak u EU.
"Koliko shvaćam, Španjolska i Maroko sada bolje surađuju. Uistinu je važno nastaviti blisku suradnju s partnerskim zemljama", dodala je.
Povjerenica nije zaboravila spomenuti koliko je također "važno braniti pravo na podnošenje zahtjeva za azilom te poduprijeti integraciju onih koji imaju pravo na azil", ali da je "jednako važno da oni koji na to nemaju pravo budu vraćeni u zemlju porijekla".
Smatra da je potrebno utvrditi omjer izbjeglica i ekonomskih migranata koji pristižu na Kanarske otoke.
Predsjednik Kanarskih otoka je upozorio da je, kada se radi o priljevu migranata još od 2004., "taj fenomen poprimio neslućene razmjere" i pozvao na "preraspodjelu migranata između svih 27 članica EU-a".
"Broj migranata koji su pristigli 2020. povećao se za 100 posto u odnosu na raniju godinu", istaknuo je Torres i ukazao na golemi pritisak na granice najisturenijih područja EU-a.
"Moramo uspostaviti mehanizam preraspodjele u Europi, ali i mehanizam deportacije (...) Kanari su dio Europe jedanko kao i Madrid, Bruxelles, Pariz ili Berlin, mi smo unija 27 zemalja. Moramo preraspodjeliti migrante između svih nas", rekao je Torres.
Također je rekao da se migranti moraju moći deportirati, u skladu sa zakonom i uz poštivanje ljudskih prava.
No, dok je u administrativnom smislu njihova sudbina neizvjesna moramo rekao je Torres, pokazati solidarnost, prihvatiti ih i zbrinuti, ali "zajednički".
Bez zajedničke odgovornosti sav će teret pasti na granična područja što će, kako je rekao, ugroziti "miroljubivi suživot migranata i lokalnog stanovništva".
"Mi, na Kanarskim otocima, vjerujemo da je potrebno uspostaviti obvezujuću solidarnost za blok 27-orice", rekao je predsjednik Torres i podsjetio da Komisija umjesto toga predlaže mahanizam solidarnost "a la carte".
Smatra da je rješenje u sudjelovanju svih 27 članica u politici azila.
Na Kanarskim otocima podignuto je posljednjih mjeseci pet kampova za prihvat migranata.
Kanarski otoci ekonomski uvelike ovise o turističkom sektoru koji je zbog pandemije covida-19 ozbiljno ugrožen, a veilki priljev migranata dodatno je pogoršao situaciju. U novim pandemijskim uvjetima to je otočje postalo omiljeno odredište trgovaca ljudima i krijumčara.
Prema UNHCR-u, do čak 81 posto migranata koji stižu na Kanare su muškarci, ponajviše iz Maroka, Malija, Gvineje, Obale Bjelokosti i Senegala.
Europska komisija je u prosincu odobrila dodatnih 43,2 milijuna eura za pomoć Španjolskoj u zbrinjavanju migranata na Kanarskim otocima.