Suu Kyi, bivša politička zatvorenica mjanmarskog vojnog režima devedesetih godina, sada je čelnica i ministrica vanjskih poslova te zemlje a 1990. godine je dobila nagradu Saharov, koju Europski parlament (EP) dodjeljuje od 1988. pojedincima i organizacijama za izniman doprinos u borbi za ljudska prava i temeljne slobode,.
Mjanmarsku čelnicu Europski parlament više neće pozivati na događaje vezane uz nagradu i susrete dosadašnjih dobitnika nagrade, europarlamentaraca i organizacija za zaštitu ljudskih prava, posvećene međunarodnim kampanjama za promicanje prava i sloboda, objavio je Europski parlament u četvrtak.
Odluku o suspenziji mjanmarske čelnice donijela je Konferencija predsjednika EP-a, koju čine predsjednik parlamenta i predsjednici klubova zastupnika, a u izjavi tog tijela Europskog parlamenta navodi se da je to "odgovor na njeno nedjelovanje i prihvaćanje zločina nad zajednicom Rohindža u Mjanmaru".
Suu Kyi je na vlast u Mjanmaru došla uvjerlljivom izbornom pobjedom 2015. koja je okončala pola stoljeća vojne vlasti, a sada je optužuju da ne čini ništa kako bi zaustavila vojnu kampanju protiv muslimanskih Rohindža u Mjanmaru.
Zbog njenog stajališta spram pitanja Rohindža već su joj oduzete druge nagrade koje je dobila kao borac za ljudska prava, tražilo se oduzimanje Nobelove nagarde za mir koju je dobila 1991. i na udaru je kritka njenih bivših podržavatelja.
Europski parlament je rekao da joj nije oduzeo nagradu ili zatražio da vrati novčanu nagradu od 50.000 eura jer joj je nagrada dodijeljena za njeno prodemokratsko djelovanje u vrijeme dok je bila uhićivana i stavljana u kućni pritvor do 2010. godine kada je oslobođena.
Suu Kyi niječe genocid nad Rohindžama i na Međunarodnom sudu u Haagu je branila svoju zemlju od optužbi za zločine nad tom zajednicom.
Od kolovoza 2017. iz Mjanmara je u strahu od vojske i budističkih milicija pobjeglo više od 730.000 pripadnika te muslimanske manjine.
Mjanmar, u kojem većinom žive budisti, smatra Rohindže ilegalnim imigrantima i niječe im državljanstvo. Većina protjeranih danas živi u napučenim izbjegličkim kampovima u Bangladešu.
Bivšu ikona demokracije i dobitnicu Nobelove nagrade za mir 1991. godine Aung San Suu Kyi kritiziraju zbog hladnoće, nedostatka sućuti i akcije za sudbinu muslimana Rohindža. Ona nikada nije osudila nasilje kojemu su bili izloženi.