Europski parlament je u Rezoluciji o Koordinaciji zdravstvenih procjena i klasifikacije rizika na razini EU-a te posljedice za Schengen i jedinstveno tržište, usvojenoj u četvrtak s 595 glasova za, 50 protiv i 41 suzdržana, upozorio na nedostatak usklađene metodologije za prikupljanje i procjenu podataka o broju zaraženih osoba.
Takva praksa dovodi do različitih procjena zdravstvenih rizika i ograničenja slobodnog kretanja osoba koje putuju iz drugih zemalja EU-a, upozoravaju eurozastupnici.
Zajedničke definicije, zdravstveni kriteriji i metodologije ključni za učinkovitu borbu protiv trenutačne pandemije i njezinih gospodarskih posljedica u EU-u, ističe Europski parlament (EP). .
Stoga je parlament usvojenom rezolucijom pozvao države članice da prihvate istu definiciju pozitivnih slučajeva bolesti COVID-19, smrti od te bolesti te oporavka od zaraze, uzajamno priznaju rezultate testova u svim državama članicama, smanje pretjerano vrijeme čekanja na testove i odrede jedinstveno razdoblje karantene.
EP je također pozvao članice da koordiniraju ograničenja putovanja u skladu s prijedlogom Komisije i što prije razgovaraju o tome kako se vratiti na režim potpuno funkcionalnog schengenskog područja, bez kontrola na unutarnjim granicama i planova za nepredviđene situacije.
Rezolucijom se od Komisije traži da razvije usklađeni obrazac za lociranje putnika kako bi se izgradilo povjerenje u sustav praćenja na razini EU-a. Zastupnici, koji očekuju da će nacionalni sustavi biti interoperabilni do listopada, preporučuju poticanje na upotrebu aplikacija za praćenje kako bi se omogućilo analiziranje bolesti COVID-19 na razini EU-a. Naglašavaju da te aplikacije moraju funkcionirati potpuno u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka.
EP pozdravlja regionalni pristup koji je predložila Komisija i smatra da bi se mapiranje rizika koje provodi ECDC trebalo provoditi na regionalnoj razini, a ne samo na nacionalnoj razini
Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), po EP-u, trebao bi biti zadužen za procjenu rizika od širenja virusa i objavljivanje tjedno ažurirane karte rizika (po regiji) uporabom zajedničkih oznaka u boji (zelenoj, narančastoj, crvenoj i sivoj) na temelju podataka koje su dostavile države članice, priopćio je Europski parlament.
U izradi rezolucije sudjelovao je hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol, član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, koji ističe važnost regionalnog pristupa za Hrvatsku u definiranju rizika zaraze po područjima.
"Posebnu pozornost posvetio sam strateškim interesima Republike Hrvatske. Pregovori oko teksta Rezolucije bili su dugi i kompleksni, ali trud se isplatio jer smo uspjeli postići da se poziv za ujednačavanje mjera odnosi na čitavu Europsku uniju, a ne samo na države koje su dijelom Schengenskog prostora. Također, uvođenje lokalnog kriterija pri označavanju određenog prostora rizičnim za putovanje produžit će turističku sezonu u Hrvatskoj i omogućit će da smještajni kapaciteti ostanu dulje popunjeni", ističe Sokol, priopćio je ured zastupnika.
Sokol kaže da su posebno intenzivni bili pregovori oko teksta Rezolucije kojim se poziva na dovršetak Schengenskog područja i priključivanje Republike Hrvatske.
"Morali smo intervenirati amandmanom u konačan tekst Rezolucije kako bismo osigurali da poziv za dovršetak Schengenskog područja ne bude izostavljen iz Rezolucije. Sama činjenica da je naš amandman usvojen s čak 523 glasa jasan je pokazatelj da smo obavili kvalitetan posao", napominje Sokol.
Rezolucija ima za cilj i osigurati normalno funkcioniranje jedinstvenog tržišta, tumači hrvatski zastupnik i podsjeća da su države članice tijekom ljeta uvele niz neujednačenih epidemioloških mjera s različitim pravilima o protokolima testiranja, nošenju maski i trajanju karantene te da su uvedeni i različiti formulari koje putnici moraju popunjavati što dodatno fragmentira jedinstveno tržište.
Rezolucija je usvojena u četvrtak na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Bruxellesu nakon što su zatsupnici u utorak održali raspravu s povjerenikom Didierom Reyndersom i ministrom Michaelom Rothom koji je predstavljao njemačko predsjedništvo Vijeća EU-a.