Slovenski premijer sastao se u Bruxellesu s predsjednikom Vijeća EU-a Charlesom Michelom, koji ovih dana obavlja konzultacije o europskom proračunu sa svim čelnicima država članica, te kazao da je finski prijedlog za Sloveniju neprihvatljiv jer bi smanjio njoj značajna europska sredstva za kohezijsku politiku za 28 posto te usporio zemlju u približavanju europskom prosjeku ekonomske razvijenosti.
"Iznijeli smo naše stajalište da je finski prijedlog i drastično smanjenje kohezijskih sredstava za nas neprihvatljivo, a na tom ćemo inzistirati u pregovorima na sastanku Vijeća EU-a", kazao je novinarima nakon sastanka s Michelom Šarec, koji je prije 11 dana dao ostavku na dužnost premijera pa njegova vlada sada obavlja tehničke poslove.
Slovenija je članica neformalne grupe članica Prijatelji kohezije, koja se u okviru EU-a zauzima za više kohezijskih sredstava, za čije smanjenje, ali i manje izdvajanje iz nacionalnih proračuna za EU od onoga što je predložila Europska komisija, žele zemlje s europskog sjevera, nakon izlaska Velike Britanije iz EU.
Za razliku od njih Europska komisija, kako prenose slovenski mediji, za idući srednjoročnu financijsku perspektivu do 2027. godine predviđa nešto manje, 10-postotno, smanjenje sredstava za kohezijsku politiku, pri čemu bi najpogođenije zemlje bile Malta, Češka, Mađarska, Litva i Estonija, koje bi iz kohezijskih fondova dobivale skoro za četvrtinu manje nego do sada, dok bi zemlje poput Slovenije, Rumunjske i Grčke dobivale od 8 do 10 posto sredstava manje.
Šarec je nakon jednosatnog sastanka s Michelom u Bruxellesu za medije izjavio da je razgovor bio konstruktivan i da je Michel, kako se nada, shvatio da Slovenija, koja je uvijek konstruktivna, ne želi drastično smanjenje kohezijskih sredstava i da će na tome i ubuduće inzistirati.
Novi europski proračun, Višegodišnji financijski okvir (VFO), pod jakim je pritiskom bogatijih država članica da se smanje kohezijska sredstva jer zbog predviđenog izlaska Velike Britanije proračun ostaje kraći za 12 do 14 milijardi eura godišnje te zbog potrebe financiranja novih prioriteta poput zaštite granica, migracija, obrambene politike, digitalne infrastrukture i poticanja konkurentnosti europskog gospodarstva.