"Treba imati na umu da nije dovoljno imati samo dogovor na političkoj razini na Europskom vijeću o pregovaračkom okviru, potrebno je na vrijeme ispregovarati s Europskim parlamentom i zakonodavni dio posla", rekao je Plenković u intervjuu koji je dao portalu politico.eu tijekom boravka u Portugalu ovoga vikenda, gdje je sudjelovao na sastanku neformalne skupine Prijatelji kohezije.
Na razini Europskog vijeća, najvišeg političkog tijela EU-a, koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica, mora se postići konsenzus oko visine proračuna (gornje granice) za svaku godinu u sedmogodišnjem razdoblju i iznosa za svako područje koje se financira, poput kohezije, poljoprivrede, istraživanja i drugog.
Nakon toga, Vijeće EU-a i Europski parlament moraju usuglasiti niz zakonodavnih akata potrebnih za provedbu VFO-a.
Sastanak u Portugalu održan je tri tjedna uoči izvanrednog sastanka Europskog vijeća koji je sazvao njegov predsjednik Charles Michel kako bi se pokušao postići kompromis o novom sedmogodišnjem proračunu EU-a.
Izvanredni samit, koji će se održati 20. veljače "dat će novi politički poticaj za dogovor, ali još je prerano reći hoće li i završiti dogovorom", kaže Plenković.
Michel je zadužen pripremiti nacrt dogovora o VFO-u, a Plenković kaže da je to za Hrvatsku, koja predsjedava Vijećem EU-a dobro jer joj to daje više prostora da brani vlastite nacionalne interese.
"Kao predsjedništvo uvijek morate biti malo neutralniji. Ne možete misliti samo na svoj nacionalni interes. Ali s obzirom na činjenicu da je mandat za nacrt pregovaračkog okvira dobio Charles Michel, mi imamo malo više prostora da zastupamo neke elemente do kojih nam je stalo i koji su nam važni", kaže Plenković.
On je ponovio da je za Hrvatsku iznimno važna kohezijska politika, pogotovo s obzirom na činjenicu da je najmlađa članica EU-a i da je do sada imala priliku koristiti kohezijski novac puno kraće od ostalih članica.
"Na kraju krajeva, uvijek se postigne kompromis. Ali moramo razumjeti kompleksnost različitih pozicija država članica. Nije isto, u pogledu kohezije, ako ste članica 60 godina tijekom kojih ste koristili strukturne i investicijske fondove ili ako ste u EU-u samo za vrijeme dva ili jednog sedmogodišnjeg proračuna, kao što je slučaj s Hrvatskom", rekao je Plenković.
Dogovor o novom VFO-u najvažnija je zadaća koja stoji pred EU-om u ovom trenutku. Riječ je o ključnom dokumentu koji će uveliike odrediti politike Unije u sljedećem desetljeću.
Oko toga dokumenta uvijek se vodi velika bitka između bogatijih zemalja, koje u proračun uplaćuju više nego što iz njega dobiju, i onih siromašnijih kojima sredstva iz europskog proračuna služe za sustizanje bogatijih članica.
Ovaj put zadaća je još teža jer, s jedne strane, iz EU-a je izišla Velika Britanija, koja je bila veliki neto uplatitelj s godišnjim doprinosom europskom proračunu u iznosu od 12 do 14 milijardi eura, a s druge strane, porasle su potrebe za financiranjem novih prioriteta poput borbe protiv klimatskih promjena, zaštite vanjskih granica, te za ulaganjem u digitizalizaciju, inovacije i istraživanje kako Europa ne bi izgubila korak s razvijenim svijetom.