Portugalski premijer pozvao je čelnike zemalja članica Prijatelja kohezije na sastanak u Beju kako bi još jednom potvrdili svoje protivljenje smanjivanju kohezijskih sredstava u jeku intenzivnih razgovora o novom sedmogodišnjem proračunu EU-a.
Na sastanku na vrhu neformalne skupine Prijatelji kohezije sudjelovat će, među ostalima, predsjednici vlada Portugala, Češke, Estonije, Mađarske, Malte, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Španjolske, predsjednik Cipra te povjerenik Europske komisije za proračun i administraciju Johannes Hahn i povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira.
Sudionici samita, među kojima hrvatski premijer Andrej Plenković, razmotrit će ranije predloženi iznos Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021.-2027. i prioritete pojedinih zemalja.
Ovo je treći samit Prijatelja kohezije, nakon Bratislave i Praga, a održava se nešto više od dva tjedna prije izvanrednog sastanka na vrhu EU-a koji je sazvao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel za 20. veljače kako bi se pokušao postići kompromis između Prijatelja kohezije s jedne strane i zemalja koje žele smanjiti europski proračun i istodobno veći dio toga smanjenog proračuna usmjeriti na nove prioritete poput borbe protiv klimatskih promjena, a na štetu kohezijske i poljoprivredne politike.
VFO će uvelike odrediti kakva će Europska unija biti u sljedećih desetak godina i stoga je ovdje riječ o ključnom izazovu EU-a.
Države članice EU-a podijeljene su u pogledu VFO-a, prvog bez Velike Britanije koja je napustila Uniju 31. siječnja u ponoć po srednjoeuropskom vremenu.
Sljedeći VFO je pod jakim pritiskom bogatijih država članica da se smanje ta sredstva jer zbog predviđenog izlaska Velike Britanije proračun ostaje kraći za 12 do 14 milijardi eura godišnje te zbog potrebe financiranja novih prioriteta poput zaštite granica, migracija, obrambene politike, digitalne infrastrukture i poticanja konkurentnosti europskog gospodarstva.
U pregovorima o VFO-u postoje četiri pozicije koje se nastoji pomiriti. Europska komisija je predložila da proračun iznosi 1,11 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a, države neto-uplatiteljice traže oko 1 posto BND-a, a države iz neformalne skupine Prijatelji kohezije traže zadržavanje razine izdvajanja za poljoprivredu i kohezijsku politiku, zadržavanje iste razine nacionalnog udjela u sufinanciranju projekata, kao i da se ne skraćuje razdoblje za provedbu projekata.
Naposljetku, Europski parlament je stajalište o novom zajedničkom proračunu prihvatio u studenom 2018. i ponovno potvrdio u listopadu 2019. godine, a zastupnici smatraju da novi višegodišnji proračun treba iznositi 1,3 posto BND-a.