Europski semestar je mehanizam za koordinaciju ekonomskih politika, a uveden je sa ciljem sprječavanja budućih kriza. Nepoštivanje preporuka unutar Europskog semestra može dovesti do sankcija, koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava iz europskih fondova.
Zastupnici su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojili rezoluciju "Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2019." u kojoj pozivaju države članice EU-a na veća ulaganja, upozoravaju na visoku nezaposlenost mladih i podsjećaju na važnost suočavanja s dugotrajnim izazovima - starenjem stanovništva, utjecajem digitalizacije na rad i klimatskim promjenama.
Izvjestitelj iz Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Tom Vandenkendelaere (EPP) smatra da se EU može suočiti sa svim izazovima većim ulaganjima.
"Moramo razmišljati o tome što ostavljamo u nasljeđe budućim generacijama“, poručio je belgijski zastupnik i dodao da "ulaganjem danas, rezultate možemo imati već sutra".
Iako na razini EU-a raste zaposlenost pa je tako u trećem tromjesečju prošle godine ukupno bilo zaposleno 146 milijuna osoba, eurozastupnici upozoravaju da zapošljavanje nije ravnomjerno u svim zemljama članicama.
Visoka nezaposlenost mladih i dalje je veliki problem. Stopa nezaposlenosti mladih na razini EU-a iznosi 18,6 posto, što je više nego 2008. godine.
"Mladima moramo omogućiti kvalitetno obrazovanje i već danas uložiti u jačanje njihovih vještina", poručila je u ime Vijeća, Melania Gabriela Ciot.
Unatoč rastu europskog gospodarstva sedmu godinu zaredom, Komisija i Europski parlament se slažu da su prisutne značajne razlike među država članicama Unije.
"Od gospodarskog rasta u EU-u nemaju svi građani jednake koristi. Primjerice, prihod po kućanstvu je na nižoj razini nego 2008. u pojedinim zemljama članicama, još je uvijek prisutna visoka nezaposlenost mladih, kao i razina siromaštva", upozorila je Povjerenica Komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i vještine, Marianne Thyssen.
Hrvatska eurozastupnica Ivana Maletić (HDZ/EPP) je na plenarnoj sjednici pozdravila potrebu za ulaganjima, ali i izrazila neslaganje s prijedlozima Komisije prema kojima je glavni kriterij raspodjele povećanih sredstava broj stanovnika jer se time neće smanjiti razlike među državama članicama.
"Manje razvijenim zemljama članicama koje su i najviše pogođene demografskim izazovima, a koji se uz starenje stanovništva očituju i kroz velika iseljavanja moramo dodatno pomoći, a ne smanjivati ESI fondove ili alokaciju iz programa potpore strukturnim reformama", rekla je Maletić.
U sklopu zimskog paketa europskog semestra, Komisija je u veljači objavila da je Hrvatska izašla iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, što je na plenarnoj sjednici istaknuo Povjerenik Komisije za financijsku stabilnost Valdis Dombrovskis.
"Hrvatsko gospodarstvo još uvijek je makroekonomski neuravnoteženo, ali više nije prekomjerno kao prije. To su dobre vijesti, osobito u kontekstu priprema Hrvatske za sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu, a na kraju i članstvu u eurozoni", rekao je Dombrovskis.
Uz najmlađu članicu EU-a, makroekonomske neravnoteže bilježe još Bugarska, Francuska, Njemačka, Irska, Rumunjska, Nizozemska, Portugal, Španjolska i Švedska.
Cipar, Grčka i Italija čine skupinu zemalja s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama.