Parlament ističe da je za Europsku uniju i njene građane važno da kohezijska politika ostane glavna politika ulaganja u Uniji te njeno financiranje u razdoblju od 2021. do 2027. ostane barem na razini prethodnog razdoblja 2014.-2020.
Proračun za razdoblje 2021-2027. iznosio bi, po prijedlogu parlamenta, 378,1 milijardu eura, što je 14 posto više no što je predložila Komisija (330,6 milijarde eura).
Izvješće o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju Zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskim pravilima za njih te za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize, europarlamentarci su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu podržali velikom većinom glasova.
Zajedničkom odredbom o financijskim pravilima za te europske fondove Europska unija namjerava poduprijeti inovacije, digitalizaciju, energetsku tranziciju, obrazovanje i pristup zdravstvenoj skrbi u svim dijelovima Europe.
Manje razvijenim regijama i dalje bi bila namijenjena znatna potpora EU-a s mogućnošću sufinanciranja i do 85 posto, a predviđena su i dodatna sredstva za najudaljenije regije. Zastupnici žele veća sredstva i za prekogranične projekte.
U prijedlogu Odbora za regionalni razvoj (REGI) Europskog parlamenta uvršteni su i amandmani Ruže Tomašić po kojima će Hrvatska i nakon 2020. imati dodatne tri godine za iskorištavanje sredstava iz pet ključnih EU fondova.
Partnerski sporazum EU-a i Hrvatske obuhvaća pet fondova: Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond (KF), Europski socijalni fond (ESF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), a odredba koju je u srijedu izglasao Europski parlament utvrđuje zajednička europska pravila za njihovo korištenje.
Ovaj prijedlog će nakon završenog trijaloga, pregovora Europskog parlamenta, Komisije i Vijeća, postati univerzalni zakon u svim državama članicama EU-a.
Hrvatska europarlamnetarka Ruža Tomašić je sudjelovala u radu na ovom zakonodavnom prijedlogu kao izvjestiteljica u sjeni te je, kako je izvijestio ured zastupnice u siječnju, kroz amandmane u završni tekst izvješća uspjela inkorporirati za Republiku Hrvatsku iznimno važne stavke, među kojima su podrška višoj stopi predfinanciranja EU projekata, poziv na veću fleksibilnost i zadržavanje pravila N+3.
N+3 znači da Hrvatska ima tri godine za apsorbiranje novca nakon godine u kojoj se proračunske obveze izvrše, kako bi Republika Hrvatska ovo pravilo mogla zadržati u Partnerskom sporazumu za buduće programsko razdoblje.
N+2 pravilo, koje predlaže Komisija, predstavljalo bi veliku opasnost za Hrvatsku budući da bi skraćivanjem razdoblja za apsorbiranje europskih sredstava bila oštećena, upozorava Tomašić.
"Mi predlažemo N+3 zato što je Hrvatska najnovija članica i najmanje je sredstava apsorbirala pa time dobija dodatnu godinu. Sada moramo lobirati kod malih država članica i država korisnika da u trijalogu prođe N+3 jer uglavnom velike članice koje uplaćuju novac na razne načine nastoje da se taj novac ne iskoristi jer se onda vraća državi platiteljici", pojasnila je Tomašić za Hinu.
"Ako Vijeće ipak izglasa N+2 pravilo mi kao najnovija država članica imamo pravo tražiti izuzeće, naš premijer i ministarstvo vanjskih poslova, kako bi za nas ostalo pravilo N+3", napominje Tomašić.
Tomašić ističe kako je za uspješnu politiku iskorištavanja fondova EU-a Hrvatskoj potrebna dugoročna strategija koje sada nema već se u Hrvatskoj politika vodi "vatrogasnim mjerama".
"Potrebno je da se vlade oko dugoročnih ciljeva dogovaraju i s oporbom kako bi se ti ciljevi ostvarivali u razdoblju od 20 godina a ne da svaka nova vlada počinje s nekom novom politikom", upozorava Tomašić.
Predstavnici u Vijeću EU-a često su pasivni a posljedice propuštenih prilika da se utječe na politike Unije i prijedloge Komisije potom se pripisuju Bruxellesu, ocjenjuje Tomašić.
Također upozorava kako bi se, s obzirom na skore izbore za Europski parlament, i vlada trebala angažirati da se hrvatski europarlamentarci rasporede u što više parlamentarnih odbora.