Hrvatska eurozastupnica Ivana Maletić (EPP) pozdravlja potvrđeno stajalište EP-a prema kojemu će sufinanciranje za EU projekte u Hrvatskoj ostati na razini 80 - 85 posto, a ne 70 posto što je prijedlog Komisije. Stopa sufinanciranja za tranziciju i razvijenije regije također je povećana na 65, odnosno 50 posto.
Zastupnica se zalagala i za pojednostavljenje provedbe i planiranja te su prošle izmjene kojima se i dalje planira za razdoblje od 7 godina, izvršava po pravilu N+3 i dobivaju veći predujmovi na početku kako se države i korisnici ne bi trebali zaduživati za financiranje projekata.
N+3 znači da Hrvatska ima tri godine za apsorbiranje novca nakon godine u kojoj se proračunske obveze izvrše, kako bi Hrvatska ovo pravilo mogla zadržati u Partnerskom sporazumu za buduće programsko razdoblje.
Maletić također podsjeća da se sredstva kohezijske politike ne smiju smanjivati, što je stav cijelog Europskog parlamenta koji se zalaže za ukupan iznos proračuna 378,1 milijardu eura po cijenama iz 2018. u novom VFO-u, od čega se 30 posto sredstava treba usmjeriti na borbu protiv klimatskih promjena.
Hrvatska eurozastupnica je kao izvjestiteljica za mišljenje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku u srijedu poručila da su "europski fondovi vrlo važni za razvoj manje razvijenih država članica, ali oni ne mogu dati rezultate ako se u državama ne događaju i potrebne reforme poput poboljšanja uvjeta poslovanja, ubrzanja procesa donošenja odluka, podizanje efikasnosti sudstva, modernizacije obrazovnog sustava, poboljšanje rada javne uprave i lokalne samouprave...".
Upravo je povezivanje učinkovitosti fondova s dobrim gospodarskim upravljanjem izazvalo većinom negativne reakcije na plenarnoj sjednici.
"Spajanje regionalnog financiranja EU-a s makroekonomskim uvjetovanostima, kao što je Komisija predložila, značilo bi da se nepravedno kažnjavaju regionalne vlasti zbog odluka koje su donijele nacionalne vlade", smatra suizvjestiteljica iz Odbora za regionalni razvoj, njemačka eurozastupnica Constanze Krehl (S&D).
U izglasanom izvješću predlaže se brisanje članka 15. o makroekonomskoj uvjetovanosti. Prema tom prijedlogu Komisije, zemlje članice mogu biti sankcionirane suspenzijom sredstava iz strukturnih fondova ako Komisija procijeni da neučinkovito provode preporuke u okviru Europskog semestra, ponajprije onu vezanu uz izlazak iz prekomjernog deficita.
"Ne smijemo sankcionirati države članice preko EU fondova. To je potkopavanje kohezijske politike, čime se ona pretvara u instrument kažnjavanja, a treba biti instrument ulaganja", poručila je u srijedu tijekom rasprave portugalska zastupnica Liliana Rodriguez (S&D).
S time se složila i austrijska zastupnica Zelenih Monika Vana rekavši da je nedopustivo "uzimati regijama sredstva iz EU fondova jer se nacionalna vlada ne pridržava propisa o deficitu".
Izglasano izvješće o prijedlogu Uredbe o zajedničkim pravilima primjenjivat će se na Fond za regionalni razvoj, Socijalni fond (EFS+), Kohezijski fond, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, njima će se ustanoviti i financijska pravila za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost te za instrument za upravljanje granicama i vize za novo proračunsko razdoblje 2021. - 2027.
Odbor REGI, fosilna goriva
Odbor za regionalni razvoj u četvrtak je usvojio izmjenu Uredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu, zbog čega se priopćenjem oglasio hrvatski eurozastupnik Davor Škrlec, izvjestitelj u sjeni Zelenih/ESS-a.
Škrlec upozorava da se, prema prvotnom prijedlogu Komisije, novac ne bi mogao koristiti za "ulaganja u proizvodnju, preradu, distribuciju, skladištenje ili izgaranje fosilnih goriva, s izuzetkom ulaganja koja se odnose na čista vozila“, što Odbor za regionalni razvoj pokušava zaobići kompromisnim amandmanima.
"EU fondovi imaju izravan utjecaj na živote ljudi, ali je nažalost, današnje glasovanje na Odboru pod utjecajem konzervativnih zastupnika te uz potporu socijalista, dozvolilo korištenje novca za ulaganja u fosilna goriva, odlagališta za otpad, cestovne i zračne infrastrukturne projekte, s ogromnim posljedicama za okoliš i zdravlje ljudi", smatra Škrlec.
Zastupnik Zelenih upozorava da se sredstva iz tih fondova ne smiju koristiti za daljnje uništavanje okoliša.
"Regije EU-a zaslužuju sredstva za zelene projekte i čišću budućnost, a ne za projekte koji štete okolišu i podržavaju fosilna goriva. Fondovi za regionalni razvoj imaju ključnu ulogu u postizanju ciljeva Pariškog sporazuma, za fosilna goriva nema mjesta u proračunu EU-a", zaključuje Škrlec.
Glasovanje o izmjenama i dopunama Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda očekuje se na plenarnoj sjednici u ožujku.