FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Sljedeći tjedan u Europskoj uniji

BRUXELLES, 4. veljače 2018. (Hina) - Sljedeći tjedan na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu hrvatski premijer Andrej Plenković održat će govor i raspravljati sa zastupnicima o budućnosti EU-a, Komisija će objaviti strategiju proširenja na zapadni Balkan kojom želi oživjeti europsku perspektivu tih zemalja, a u Bruxellesu ponovno počinju pregovori o Brexitu.

Premijer Plenković obratit će se zastupnicima Europskog parlamenta u utorak ujutro. Europski parlament želi čuti mišljenja čelnika svih zemalja članica o budućnosti EU-a i stoga organizira niz rasprava na tu temu.

Plenković je drugi po redu čelnik koji se obraća zastupnicima. Prvi je prošli mjesec bio irski premijer Leo Varadkar, a na plenarnoj sjednici u ožujku na redu je portugalski premijer Antonio Costa.

Nakon rasprave, premijer Plenković održat će konferenciju za novinare zajedno s predsjednikom Europskog parlamenta Atonio Tajanijem.

U utorak popodne, Europska komisija će objaviti svoju strategiju za zapadni Balkan, kojom želi potaknuti šest zemalja - Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju i Srbiju - da pojačaju napore na reformama kako bi ispunile potrebne kriterije za članstvo, riješile pitanja koja još uvijek ometaju pomirenje nakon ratnih sukoba iz 90-tih te otvorena bilateralna pitanja, poput granica.

Cilj strategije je i pripremiti javno mnijenje u zemljama članicama za nastavak proširenja, koje je palo u drugi plan nakon izbijanja teške financijske krize, koja je uzdrmala same temelje EU-a. U međuvremenu, dok se Europska unija bavila sama sobom, u regiji je porastao utjecaj Rusije, Kine i Turske.

Među šest zemalja na koje se odnosi strategija velike su razlike na njihovu putu prema članstvu u EU-u. Najdalje je otišla Crna Gora, koja ima 30 otvorenih poglavlja od njih 35, slijede Srbija. Makedonija i Albanija koje imaju status kandidata i čekaju na početak pristupnih pregovora, a na začelju kolone su Bosna i Hercegovina i Kosovo.

Kosovo je u posebnom položaju jer pet zemalja članica - Španjolska, Rumunjska, Grčka, Cipar i Slovačka - ne priznaju tu državu. U posljednje vrijeme najglasnija je Španjolska, koja zbog svojih unutarnjih problema s Katalonijom ne želi da se u strategiji spominje šest zemalja zapadnog Balkana.

Prema neslužbenim informacijama, 2025. godina se spominje kao poticaj za države iz toga područja i kao perspektiva za mogući ulazak, ali ta se godina nikako ne trebala razumjeti kao rok za sljedeće proširenje. 

U srijedu će zastupnici raspravljati i glasovati o novoj raspodjeli zastupničkih mjesta nakon izlaska Velike Britanije i reformi izbornog zakonodavstva. 

Prema prijedlogu izglasanom na Odboru za ustavna pitanja, broj zastupnika trebao bi se smanjiti sa sadašnjih 751 na 705. Od 73 zastupnička mjesta koje ima Velika Britanija, njih 46 bi se ostavilo u pričuvi za buduća proširenja. Preostalih 27 britanskih mjesta rasporedilo bi se na 14 država članica koje su podzastupljene u Europskom parlamentu. Hrvatska po tome dobiva jedno mjesto i imala bi 12 umjesto sadašnjih 11 zastupnika.

U tekstu koji će izglasati Europski parlament spominju se i transnacionalne liste za europske izbore, prilično kontroverzan prijedlog koji nema velikih izgleda da u konačnici bude prihvaćen. Neki u Europskom parlamentu glasuju za taj prijedlog znajući da se neće moći provesti jer je zadnja riječ na zemljama članicama.

Zastupnici će u tekstu pozvati vlade zemalja članica da dovrše reforme izbornog zakonodavstva koje su potrebna da bi se stvorila pravna osnova za uvođenje transnacionalnih lista. 

Zastupnici će u srijedu raspravljati i glasovati i o pitanju nositelja izbornih lista, koji su ujedno i kandidati za predsjednika Europske komisije, tzv. spitzenkandidati. Taj je sustav prvi put korišten na izborima 2014. godine kada je za predsjednika EK izabran Jean-Claude Juncker kao nositelj liste Europske pučke stranke.

Europski parlament pod svaku cijenu želi zadržati to načelo po kojem predsjednik Europske komisije postaje onaj nositelj izborne liste koja dobije najviše glasova na izborima za Europski parlament, tvrdeći da to donosi transparentnost u izborima i jačanje europskog političkog legitimiteta izabranog kandidata. 

Međutim, nisu sve zemlje članice sretne s takvim načinom izbora predsjednika Europske komisije. Najglasniji protivnik je francuski predsjednik Emmanuel Macron. 

Zastupnici bi u utorak trebali izglasati i nove propise koji će kupcima preko interneta omogućiti širi prekogranični pristup proizvodima, hotelskim rezervacijama, najmu automobila ili ulaznicama za glazbene festivale. Nova  pravila predviđaju zabranu geoblokiranja, praksu koju primjenjuju neke online trgovine ne dopuštajući isporuku određenih proizvoda u neke zemlje.

Prema novim pravilima, potrošači će moći odabrati s koje internetske stranice žele kupovati robu ili usluge a da ih se pritom ne blokira ili automatski preusmjeri na drugu internetsku stranicu na temelju države iz koje dolaze, boravišta ili trenutne lokacije.

Trgovci će morati jednako postupati prema online kupcima iz druge zemlje EU-a i lokalnim kupcima, tj. omogućiti im pristup istim cijenama ili uvjetima prodaje.

Digitalni sadržaji zaštićeni autorskim pravima, kao što su e-knjige, glazba ili online igre, zasad neće biti obuhvaćeni novim pravilima. 

Zastupnici će u četvrtak izglasati tekst kojim će predložiti ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena. Proljetne i jesenske promjene u zemljama članicama EU-a regulirane su direktivom EU-a o ljetnom računanju vremena. Treba očuvati jedinstveno računanje vremena unutar EU-a, čak i ako se promjene sata ukinu, stoji u tekstu.

Glavni europski pregovorač za Brexit Michel Barnier u ponedjeljak će se u Londonu sastati s britanskim pregovaračem Davidom Davisom. To je prvi put od početka pregovora o Brexitu da Barnier putuje u London. Do sada se uvijek s Davisom sastajao u Bruxellesu.

U utorak u Bruxellesu počinje novi krug pregovora o Brexitu koji će trajati do petka. 

Pregovarači će se baviti pitanjima koja je još potrebno dogovoriti u pogledu sporazuma o izlasku Velike Britanije te razgovarati o prijelaznom razdoblju nakon Brexita do stupanja na snagu sporazuma o budućim odnosima.

Predsjednik Europskog vijeća sljedeći tjedan kreće na turneju u nekoliko zemalja članica u sklopu priprema za summit EU-a 23. veljače.

Sljedeći tjedan posjetit će Haag, Budimpeštu, Berlin i Pariz.
 

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙