"Malta je najmanja europska država i europska povijest za nas puno znači, a iako predsjedanje Vijećem Europske unije neće izravno utjecati na živote naših građana, Maltežani su ponosni na ono što smo učinili", rekao je Muscat tijekom sjednice na temu malteškog vođenja te institucije.
"Svaki put kad bi zatvorili neku temu osjećali bi se ponosno jer dolazimo s malog otoka", naglasio je Maltežanin.
"Uveli smo ukidanje roaminga, pospješili smo inicijativu vezanu za informacijsku tehnologiju, radili na zaštiti građana od kancerogenih tvari i boljoj isporuci digitalnih sadržaja, na sigurnosti opskrbe plinom, otvorili smo put za 5G i općenito radili za budućnost EU-a", rekao je Muscat.
Istaknuo je da je Europa na nekim područjima pala na ispitu, poput migracije oko koje su "zastupnici donijeli puno deklaracija, no kad je trebalo raditi solidarno onda se mogu sramiti onime što je učinjeno", te Brexita koji je "grozno stvorenje koje se pojavilo na horizontu, ali nitko od njih nije učinio ništa da ga spriječi".
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker na sjednici je izrazio nezadovoljstvo malim brojem prisutnih zastupnika na sjednici EP-a jer to pokazuje nepoštovanje prema Malti.
"Europski parlament je smiješan, veoma smiješan. Da su Angela Merkel ili Emmanuel Macron ovdje, imali bi pun parlament", naglasio je Juncker, na što ga je predsjednik Parlamenta Antonio Tajani upozorio da poštuje tu instituciju i da "nije Komisija ta koja kontrolira Parlament, nego obratno".
"Nikad više neću biti nazočan sastanku ove vrste", zaključio je Juncker i dodao da želi odati počast malteškoj vladi i premijeru i onome što je učinio.
Hrvatska zastupnica Dubravka Šuica, voditeljica hrvatske EPP delegacije, pozdravila je postignuća malteškog predsjedništva i složila se s predsjednikom Junckerom kako u Europskoj uniji postoji podjela na velike i male države članice.
"U Europskoj uniji vlada klima velikih i malih te molim svoje kolege koji su ovdje da se riješimo tog odnosa jer bez obzira na veličinu, za mene je moja mala Hrvatska najveća na svijetu. Malta se tijekom svog predsjedanja susrela s brojnim izazovima od migracija, borbe protiv pranja novca, terorizma i Brexit-a. Nije pošteno bilo očekivati od Vas da riješite politiku migracija i politiku azila jer to nije bilo ni realno ni moguće kad se mi već godinama borimo s time. No zato ste riješili očuvanje ribljeg fonda i donijeli MedFish4Ever deklaraciju za spašavanje ribljih zaliha u Sredozemlju pa tako i u mom Jadranu i zato sam vrlo ponosna. Za sve ostalo, bit će još vremena i nadam se da će i ostala predsjedavanja, uključujući i hrvatsko predsjedavanje 2020., rješavati velike probleme velikih nacija“, naglasila je Dubravka Šuica.
Malta je predsjedala Vijećem od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine. Predsjedništvo Vijećem Europske unije uspostavljeno je Lisabonskim ugovorom 2009. godine, a svaka država dobiva mandat od 6 mjeseci. Članica koja predsjeda Vijećem ima jedinstvenu ulogu utjecati na dnevni red i voditi rad Vijeća u tom razdoblju.
Predsjedavajuća država planira i vodi sastanke Vijeća i njegovih tijela i predstavlja ga u dijalogu s drugim europskim institucijama.
Kako bi se održao kontinuitet rada te institucije, uzastopna predsjedništva grupiraju se u razdoblja od 18 mjeseci, odnosno tri članice koje dogovaraju zajednički program i postavljaju prioritete za taj period.
Krajem malteškog predsjedništva završio je period u kojem su Vijeće vodile Nizozemska, Slovačka i Malta, a sljedeći trio država su Estonija, Bugarska i Austrija. Hrvatska će predsjedati tom institucijom od siječnja do lipnja 2020. godine.