U rezoluciji o Makedoniji, koju je Odbor za vanjske poslove EP-a usvojio 28. veljače zastupnici su od te zemlje zatražili da što prije formira novu i stabilnu vladu, ostane na putu integracije u EU i u potpunosti provede snažne reforme u područjima vladavine prava, pravosuđa, korupcije, temeljnih prava, unutarnje politike i odnosa sa susjedima.
Europarlamentarci su na plenarnoj sjednici u srijedu u Strasbourgu izvješće usvojili s 503 glasa za, 113 protiv i 45 suzdržanih.
Parlament je o izvješću slovenskog zastupnika Ive Vajgla, koje izražava potporu otvaranju pregovora o pristupanju Uniji uz uvjet primjene sporazuma iz Pržina i provedbe sistemskih reformi, raspravljao u travnju
Izvjestitelj Ivo Vajgl je istaknuo da je za Makedoniju najvažnije formiranje nove vlade sa čvrstom potporom u parlamentu, a početkom lipnja Makedonija je dobila novu vladu premijera Zorana Zaeva.
Europarlamentarci su pozvali sve političke stranke i organizacije civilnog društva da aktivno promiču multietničko, multikulturalno i multireligijsko društvo te osudili svaki oblik iredentizma.
U izvješću se regionalna suradnja ističe kao ključan element procesa pridruživanja Uniji te od vlade traži da ga postavi kao prioritet. Od makedonske vlade se također traži da uskladi svoju pollitiku prema Rusiji s EU-ovom nakon aneksije Krima u Ukrajini.
Izvješće također pozdravlja rezultate mjera izgradnje povjerenja između Makedonije i Grčke "koji bi mogli doprinijeti boljem razumijevanju i snažnijim bilateralnim odnosima, otvarajući put obostrano prihvatljivom rješenju za pitanje imena zemlje".
U međuvremenu je 1. lipnja, skoro šest mjeseci nakon održavanja parlamentarnih izbora 11. prosinca, makedonski parlament dao zeleno svjetlo vladi premijera Zorana Zaeva, sa 62 glasa 'za', 44 'protiv' i 5 suzdržanih.
Premijer Zaev obvezao se da će ubrzati gospodarske reforme te također da će ubrzati aktivnosti vezane uz članstvo u Europskoj uniji i NATO-.
U novoj vladi Zorana Zaeva od 25 članova sedam je etničkih Albanaca, koji čine trećinu populacije.
Zastupnici desnog VMRO-DPMNE pristali su sudjelovati u radu parlamenta nakon što je Zaev dao pisana jamstva predsjedniku Ivanovu da neće ugrožavati makedonski ustavni poredak i suverenitet.
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula je, kao izvjestitelj u sjeni za Makedoniju, kao prioritet za Skopje isticao formiranje vlasti i poštivanje sporazuma iz Pržina, sporazum između vodećih makedonskih političkih stranaka za okončanje krize u 2015. kojem je posredovao EU.
Picula je tijekom plenarne sjednice u travnju za Hinu ocijenio kako "nema smisla ovoga trenutka usvajati izvješća dok se ne raspravi i donese politički zaključak vezano za postojeću situaciju koja nije dobra".
"Trebao se dogoditi jedna brutalan napad na zastupnike Sobranja od strane gomile, očito inspirirane od struktura koje su željele zadržati ključne pozicije i od tada su se događaji ubrzali", rekao je Picula za Hinu uoči glasovanja o izvješću u srijedu.
"Mandatar Zaev formirao je vladu i sada Makedonija ima priliku potvrditi da može drugačije na svom Euroataltskom putu", a u tome će sigurno imati svesrdnu podršku zastupnika u Europskom parlamentu, rekao je Picula i izrazio uvjerenje da će se ona potvrditi snažnopm podrškomizvješću.
"Mislim da ovoga trenutka u Europskom parlamentu i institucijama Europske unije postoji nepodijeljena podrška novoj vladi u Skopju", rekao je Picula i dodao da je, bez obzira na političke razlike u Europskom parlamentu, svima postalo neprihvatljivo da predsjednik republike ne priznaje novo stanje stvari u Sobranju, odnosno formiranu većinu", o čemu je poslana jasna poruka.
Makedonija je još od 2015. bila bez funkcionalne vlade uslijed skandala s prisluškivanjem koji je srušio prethodnu vladu, a napori vezani uz približavanje zemlje Europskoj uniji i NATO-u dugo vremena su blokirani zbog neslaganja s Grčkom oko imena države koje dijele sa sjevernom grčkom pokrajinom.
Europarlamentarka Marijana Petir ocjenjuje kako je ključna poruka novoj Vladi, čiji su predstavnici ovog tjedna posjetili Bruxelles, bila da Makedonija mora riješiti problem imena s Grčkom kako bi se vrata EU i NATO-a za nju otvorila.
"Kao predsjednica skupine prijateljstva s Makedonijom u Europskom parlamentu smatram takav pristup EU neprihvatljivim jer je postalo kristalno jasno da EU ima dvostruke kriterije kada je riječ o proširenju te da nema niti najmanju moguću namjeru pritisnuti Grčku da promijeni stav oko imena", smatra Petir i podsjeća kako je međunarodni sud presudio je 2011. godine kako Grčka blokada otvaranja pregovora za članstvo u NATO savezu nije valjana.
"Usprkos tome, Makedonija do danas nije primila pozivnicu za NATO niti su joj otvoreni pregovori s EU pa čak niti pod provizornim imenom", istaknula je Petir u izjavi za Hinu.
Izvor: YouTube kanal Marijana Petir
Video HINA/Daniel Kasap