Europska komisija objavljuje zimske ekonomske prognoze, a u Strasbourgu se održava plenarna sjednica Europskog parlamenta.
Povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Pierre Moscovici predstavit će u ponedjeljak zimske ekonomske prognoze, koje uključuju podatke o BDP-u, inflaciji, zaposlenosti, proračunskom deficitu i javnom dugu u zemljama članicama EU-a, kandidatskim zemljama te u najvećim svjetskim gospodarstvima.
Europska komisija tri puta godišnje – na proljeće, jesen i zimu – objavljuje kratkoročne makroekonomske prognoze, koje se koriste u okviru nadzora ekonomskih politika u zemljama članicama.
Prema zadnjim, jesenskim ekonomskim prognozama objavljenim 9. studenoga 2016. Komisija je za prošlu godinu projicirala rast hrvatskog gospodarstva na 2,6 posto, za 2017. 2,5 posto, a 2018. 2,4 posto.
Međutim, prema više pokazatelja, Komisija bi mogla osjetno revidirati svoje procjene naviše. Krajem prošle godine u Hrvatskoj su nastavljena povoljna gospodarska kretanja, zabilježen snažan rast industrijske proizvodnje i robnog izvoza i povećan realni promet od trgovine na malo.
Ekonomski institut Zagreb očekuje da bi stopa rasta realnog BDP-a u četvrtom tromjesječju prošle godine mogla iznositi 3,9 posto, a na razini cijele prošle godine 3,1 posto.
"Uzmu li se u obzir prethodna tromjesečja kada su stope rasta realnog BDP-a iznosile 2,7, 2,8 i 2,9 posto, očekujemo da bi u cijeloj 2016. BDP mogao porasti za 3,1 posto", navodi Ekonomski institut Zagreb.
U Strasbourgu se od ponedjeljka do četvrtka održava plenarna sjednica Europskog parlamenta.
U srijedu će zastupnici raspravljati i glasovati o trgovinskom sporazumu između EU-a i Kanade, o kojem su se pregovori vodili od 2009. do rujna 2014. , a koji je potpisan tek krajem listopada prošle godine. Sporazum, kojim se želi potaknuti trgovina robom i uslugama te ulaganja, ne može stupiti na snagu bez odobrenja Europskog parlamenta.
CETA bi uklonila carine na većinu roba i usluga i omogućila tvrtkama iz EU-a sudjelovanje u kanadskim javnim natječajima na svim razinama vlasti (saveznoj, pokrajinskoj i lokalnoj) u raznim područjima, od informatičkih sustava do cesta i željeznice.
Kako bi umirili građane koji su izrazili sumnju da sporazum daje previše ovlasti multinacionalnim kompanijama, EU i Kanada izrijekom su potvrdili pravo države na reguliranje ovog pitanja.
Na pritisak Parlamenta, kontroverzni mehanizam rješavanja investicijskih sporova s državama članicama zamijenjen je Investicijskim sudskim sustavom čime će se osigurati kontrola vlade pri izboru arbitra.
Osim o CETA-i, zastupnici bi trebali dati svoj pristanak i na sklapanje Sporazuma o strateškom partnerstvu između EU-a i Kanade. Cilj toga sporazuma, koji dopunjuje CETA-u je učvrstiti bilateralnu suradnju između EU i Kanade na polju netrgovinskih pitanja, kao što su vanjska i sigurnosna politika, borba protiv terorizma, borba protiv organiziranog kriminala, održivi razvoj, istraživanje i kultura.
U četvrtak će se zastupnicima obratiti Justin Trudeau, prvi kanadski premijer koji se obraća zastpunicima Europskog parlamenta.
Zastupnici će u četvrtak glasovati o novim pravilima, dogovorenim između Vijeća i Parlamenta u studenome prošle godine, o jačanju borbe protiv terorizma, naročito u pogledu povratnika terorističkih boraca u Europu.
Nova pravila kriminalizirat će pripremne radnje, kao što su putovanja u inozemstvo s ciljem pridruživanja terorističkoj skupini i povratka u EU, zapošljavanje u svrhu terorizma , novačenje i obuku za terorizam, javno poticanje na terorizam ili zagovaranje, bilo izravno ili neizravno kroz veličanje takvih djela ili financijsku potporu takvim aktivnostima.
U četvrtak će zastupnici glasovati o prijedlogu uredbe, koja predviđa sustavnu kontrolu svih građana EU-a i državljane trećih zemalja koji ulaze ili izlaze iz EU-a.
Predloženu uredbu, koja bi izmijenila Zakonik o schengenskim granicama predstavila je Europska komisija u prosincu 2015, kao odgovor na terorističke prijetnje u Europi, a posebno fenomen "stranih boraca" iz EU-a koji se pridružuju terorističkim skupinama kao što su IS u Siriji i Iraku.
Zastupnici će u utorak raspravljati, a u srijedu glasovati o prijedlogu rezolucija o napretku Bosne i Hercegovine i Albanije. U raspravi će sudjelovati povjerenik za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn.
Zastupnici će raspravljati na temelju prijedloga rezolocije o napretku koju je krajem prošlog mjeseca izglasao Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta.
U tom tekstu stoji da se promjene nužne za stvaranje funkcionalne države u Bosni i Hercegovini provedu uz poštivanje načela federalizma, decentralizacije i pune ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana. Ta načela uvrštena su na prijedlog hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu.
Oko toga se u BiH vode oštre polemike. Ta načela hrvatska strana vidi kao jamstva za osiguranje ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda, dok Bošnjaci u tome vidi opasnost za daljnju podjelu zemlje na etničkim osnovama.
U petak se u Bruxellesu sastaje Vijeće za obrazovanje, mlade, kulturu i sport.