Ispitivanje "Europski mladi 2016.", čiji su rezultati objavljeni u petak, pokazuje također da većina ispitanika smatra da je važno učiti o Europskoj uniji i načinu na koji funkcioniraju njezine institucije, objavio je Europski parlament.
Ispitivanje, koje je obuhvatilo 10.294 mladih Europljana u dobi od 16 do 30 godina u 28 država članica EU-a, a provedeno je od 9. do 25. travnja ove godine, ukazalo je na bitne razlike između pojedinih država članica u većini postavljenih pitanja.
Isključeni zbog krize
Apsolutna većina ispitanika u 20 zemalja osjeća se isključenima iz ekonomskog i društvenog života, iako postoje velike razlike među pojedinim zemljama.
Očekivano, postoci su jako visoki u zemljama koje su najteže pogođene krizom - u Grčkoj 93 posto, Portugalu 86 posto, na Cipru 81 posto, u Španjolskoj 79 posto.
U Hrvatskoj kao i u Italiji tako se osjeća 78 posto mladih, više nego u Bugarskoj (72 posto) i Rumunjskoj (71 posto).
S druge strane su Njemačka (27 posto), Malta (28 posto) i Danska (31 posto), a europski prosjek je 57 posto.
No, kad se promatra cijela Europska unija, malo mladih, svega 15 posto, smatra da doista mora napustiti svoju domovinu zbog krize. Nacionalni rezultati i u tom se pogledu jako razlikuju, ovisno o pogođenosti krizom.
U Hrvatskoj to je izjavilo 26 posto ispitanika, u Grčkoj 43 posto, Portugalu 41, a na Cipru 51 posto.
Ne žele studirati ili raditi u inozemstvu
Ispitivanje je pokazalo da 61 posto mladih u EU ne želi studirati, osposobljavati se ili raditi u nekoj drugoj državi članici. To želi njih samo 32 posto. Ti postoci vrijede i za Hrvatsku.
Štoviše, 88 posto mladih u dobi od 16 do 30 godina na razini EU-a nije nikada boravilo u nekoj drugoj državi članici radi studiranja ili rada. U Hrvatskoj, 90 posto.
Žele učiti o EU-u i glasovati na europskim izborima
Međutim, 90 posto ispitanika kazalo je kako smatra da je važno učiti o Europskoj uniji i o tome kako funkcioniranju njezine institucije, a nešto više od polovice (51 posto) kazalo ih je da je glasovanje na izborima za Europski parlament najbolji način sudjelovanja u javnom životu EU-a.
Društveni mediji "napredak za demokraciju"
Relativna većina ispitanika (46 posto) smatra također da su društvene mreže "napredak za demokraciju jer omogućuju svima da sudjeluju u javnoj raspravi."
S druge strane, 27 posto ih smatra da su one "rizik za demokraciju zbog mogućnosti neprimjerenog korištenja osobnih podataka".
Ispitivanje se može pronaći na ovoj poveznici.