U pravno neobvezujućoj rezoluciji, koju je pripremio rumunjski zastupnik Cristian Dan Preda (EPP), Europski parlament pozdravlja prvo pozitivnije izvješće Europske komisije o BiH iz studenoga 2015. i izražava svoju nedvosmislenu predanost europskoj perspektivi BiH.
Parlament poziva bosanskohercegovačke vlasti na odlučnu provedbu institucionalnih i socioekonomskih reformi predviđenih Programom reformi za razdoblje 2015. i 2018., usvojenim u srpnju 2015., radi postizanja stvarnih, vidljivih promjena diljem zemlje i poboljšanja života svih građana BiH.
Zastupnici pozdravljaju zahtjev za članstvo u EU-u koji je BiH podnijela 15. veljače 2016. i pozivaju Vijeće da ga razmotri što je moguće prije te da ga bez odgađanja proslijedi Komisiji kako bi mogla započeti pripremu mišljenja.
Parlament također apelira na političke i vjerske vođe da se suzdrže od razdorne nacionalističke i secesionističke retorike koja polarizira društvo te da nastave s političkim dijalogom, a građane BiH da prigrle pomirenje i suradnju.
Vladavina prava
Rezolucija posebno ističe važnost provedbe reformi koje se odnose na vladavinu prava, uključujući borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i reforme javne uprave.
Zastupnici izražavaju žaljenje zbog činjenice da je korupcija, uključujući korupciju na najvišoj razini, i dalje raširena te što u tom pogledu nema konkretnih rezultata.
Kad je riječ o reformi pravosuđa, Parlament naglašava da je funkcionalno i stabilno pravosuđe od velike važnosti za jamčenje vladavine prava u državi te za njezin daljnji napredak prema EU-u.
Zastupnici izražavaju zabrinutost zbog povećanog pritiska političkih aktera na pravosuđe u zemlji i ističu da je hitno potrebno ojačati njegovu neovisnost.
Zastupnici su također primili na znanje najavu predsjednika Republike Srpske u vezi s odgodom planiranog referenduma u Republici Srpskoj o pravosuđu BiH na razini države.
Izražavaju, međutim, žaljenje što tu odluku nije usvojila Narodna skupština Republike Srpske i "pozivaju da se u potpunosti odbaci ta ideja, jer dovodi u pitanje koheziju, suverenost i teritorijalnu cjelovitost zemlje".
Podsjećaju također na činjenicu da prema Daytonskom sporazumu Republika Srpska nema pravo na odcjepljenje.
Parlament izražava žaljenje zbog toga što nema napretka u izvršenju presuda u predmetima Sejdić-Finci i Zornić te podsjeća na to da BiH time i dalje ne poštuje presude Europskog suda za ljudska prava.
Bosna i Hercegovina treba prema toj presudi promijeniti Ustav i izborno zakonodavstvo kako bi se pripadnicima nacionalnih manjina, odnosno osobama koje ne pripadaju niti jednom od tri konstitutivna naroda, omogućilo da se natječu za položaj člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i izbor u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovina.
Ponavlja da izborni zakon i sustav moraju svim trima konstitutivnim narodima i svim drugim građanima pružiti priliku da slobodno i autonomno biraju svoje legitimne političke predstavnike u institucijama i tijelima vlasti.
Terorizam
Zastupnici upozoravaju da je BiH ozbiljno pogođena fenomenom stranih boraca i radikalizacije. Izražavaju zabrinutost zbog radikalizacije među mladima, od kojih se, u usporedbi s drugim zemljama regije, velik broj pridružio Daishu (Islamskoj državi) i pozivaju na nastavak i jačanje poduzetih mjera za borbu protiv radikalizacije i terorizma.
Vlasti BiH pozivaju da pripreme akcijski plan za provedbu strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma za razdoblje 2015. – 2020., uključujući stvaranje pravnog okvira kojim bi se omogućilo zamrzavanje imovine terorističkih skupina.
Pozivaju također na učinkovitiju suradnju između policije, obavještajnih agencija i agencija za sigurnost u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma na razini cijele zemlje, kao i na jačanje suradnje s europskim i regionalnim službama sigurnosti.
Preporuča hitnu izradu učinkovitih programa za deradikalizaciju te na poduzimanje hitnih mjera kako bi se povećali ekonomski izgledi mladih u zemlji u skladu s Pozitivnim programom za mlade na zapadnom Balkanu, sprečavajući ih tako da se povežu s radikalnim i ekstremističkim ideologijama.
Ratni zločini
Zastupnici pozdravljaju napredak u smanjenju broja neriješenih predmeta ratnih zločina.
Primaju na znanje zabrinutost Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju zbog toga što Ured državnog tužitelja nedostatno djeluje u pogledu opetovanih zahtjeva da se zaključe predmeti ratnih zločina.
S obzirom na to da u BiH živi 84.500 interno raseljenih osoba, te da je mnogo građana BiH i dalje u izbjeglištvu u susjednim zemljama, Europi i svijetu, Parlament ponovno naglašava važnost poticanja njihova održiva povratka, što uključuje zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, povrat imovine, osobito u Republiku Srpsku.
Sloboda medija
Parlament izražava zabrinutost zbog nazadovanja u području slobode izražavanja, zbog slučajeva političkih pritisaka na novinare i njihova zastrašivanja, uključujući podvrgavanje određenih medijskih kuća lažnim financijskim i drugim inspekcijama koje iniciraju lokalna i nacionalna politička tijela, te zbog kontinuirane političke i etničke polarizacije medija.
Poziva nadležna tijela da provedu temeljitu istragu napada na novinare te da izrade pravni okvir za zaštitu novinara.
Poziva na poduzimanje koraka kojima bi se zajamčio pluralizam medija i emitiranje programa na svim službenim jezicima.
Također poziva na povećanje uredničke neovisnosti i financijske stabilnosti javnih medija s obzirom na važnost postojanja javnih medija za jedinstvo BiH.