ZAGREB - Mađarski MOL sinoć je objavio da je ovlastio svoj Odbor izvršnih direktora da započne s pripremama za prodaju MOL-ovog udjela u Ini. "Vlada RH je sa zanimanjem primila priopćenje MOL Grupe o njihovim stajalištima vezanim za ulaganja u Inu. Tom odlukom, izvjesnom postaje promjena pregovaračkih okvira koje je Vlada Republike Hrvatske prihvatila na sjednici 1. kolovoza ove godine", kaže se u vezi s tim u tom priopćenju hrvatske Vlade, te dodaje da će VladaRH kao dioničar Ine u dobroj vjeri postupati s ciljem postizanja najboljeg interesa za INA-u kao hrvatskog trgovačkog društva. Također, Vlada će, i kao regulator i kao tijelo odgovorno za energetsku strategiju zemlje, poduzeti odgovarajuće mjere radi zaštite interesa Republike Hrvatske, zaključuje se u Vladinom priopćenju. Inače, obavijest MOL-a objavljena je nekoliko sati nakon što je završen drugi krug pregovora između hrvatske Vlade i MOL-a o međusobnim odnosima u Ini. "Uprava MOL-a ovlastila je Odbor izvršnih direktora za zaključenje takvog dogovora s Vladom RH koji bi vodio ka stvaranju vrijednosti provedbom Inine razvojne strategije. Istovremeno, Odbor izvršnih direktora je isto tako ovlašten započeti s pripremama za prodaju MOL-ovog udjela u Ini kako bi se maksimalizirala vrijednost te investicije", priopćeno je iz MOL-a. Već neko vrijeme traju napetosti između MOL-a, koji drži 49,1 posto dionica Ine, i Vlade RH, koja ima udjel od 44,84 posto i želi veći utjecaj u upravljanju Inom. Vlada preispituje ugovore i optužuje MOL da ne ulaže dovoljno u Inu. Iz MOL-a, pak, odgovaraju da Hrvatska nije održala obećanje o preuzimanju plinskog biznisa koji Ini nanosi gubitke te upozoravaju da bi mogli tužiti Hrvatsku i zatražiti najmanje dvije milijarde kuna odštete, jer ga Hrvatska nije preuzela ili uvela tržišne cijene plina, što je dogovoreno 2009. godine. Mađarska vlada je početkom listopada od MOL-a zatražila reviziju portfelja kompanije i najavila mogućnost prodaje Ininih dionica, nakon što je mađarska policija primila zahtjev za uhićenje direktora MOL-a Zsolta Hernadija kojega Hrvatska sumnjiči da je podmitio bivšeg premijera Ivu Sanadera kako bi mađarskoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini.
ZAGREB/PARIZ - Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić najavila je danas, na 37. zasjedanju Opće skupštine UNESCO-a u Parizu u okviru izlaganja šefova izaslanstava, daljnju aktivnu suradnju Hrvatske na svim područjima UNESCO-ovog djelovanja koja pokrivaju kulturu, obrazovanje, znanost, društvene i humanističke znanosti te komunikacije i informacije. UNESCO u svojim novim prioritetima ističe teme kojima se dosad nije toliko bavio; percepcija u Hrvatskoj je da se u najvećoj mjeri bavi očuvanjem kulturne baštine, a u fokusu su sada više pitanja globalne problematike, rodna ravnopravnost, održivi razvoj, kulture kao mogućeg pokretača i sudionika u tom razvoju, mladi i problematika Afrike, rekla je Zlatar Violić za Hinu. Za nas kao poslijeratnu zemlju važno je što se upravo mehanizmi koji su pod UNESCO-om, znanost, kultura, umjetnost, obrazovanje, mogu koristiti u rješavanju problema u zemljama u kojima još postoje svjetonazorski ili neki drugi konflikiti zbog kojih je građanska kvaliteta života slabija, istaknula je ministrica kulture. S ovogodišnjeg zasjedanja, koji traje od 5. do 20. studenoga, kao osobito zanimljivo za Hrvatsku izdvojila je brigu UNESCO-a o novim tehnologijima, medijima i njihovoj ulozi u društvu, koja dosad nije bila u njihovim prioritetima, a kao jedan od najvažnijih događaja najavila je Forum mladih koji se održava u naredna dva tjedna. U svom govoru pred šefovima izaslanstava hrvatska ministrica kulture Zlatar Violić istaknula je, među ostalim, da Hrvatska obrazovanje na području umjetnosti i kulture smatra vrlo važnim dijelom UNESCO-vog rada, što potvrđuju i programi "Svjetska baština u rukama mladih" te "Ruksak (pun) kulture", nacionalni dopunski program podrške kurikulumu u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, vezan uz umjetnost i kulturu.
SPLIT - Europski proračun za razdoblje od 2014. do 2020. godine, koji će biti prihvaćen krajem studenoga, te popravljanje položaja hrvatskog naroda u BiH od iznimne su važnosti za Hrvatsku pa su hrvatski zastupnici u EU parlamentu posebno angažirani na tim pitanjima, rečeno je na sinoć na tribini u Splitu pod nazivom „EU-potencijali i mogućnosti“. Na javnoj tribini sudjelovalo je svih pet HDZ-ovih europarlamentaraca. „U iduća dva-tri tjedna i u Hrvatskoj će biti aktualna tema usvajanje europskog proračuna i višegodišnjeg financijskog okvira jer je to iznimno bitno za nas“, rekao je Andrej Plenković, koji je član odbora EU parlamenta za proračun. Po Plenkovićevim riječima, u idućih sedam godina Europska unija, koja predstavlja 7 posto globalne populacije, ali i 23 posto globalnog BDP-a odlučila je ujediniti, kako se izrazio, jedan posto svoga BDP-a. „Tih jedan posto u sedmogodišnjoj opciji znači 960 milijarda eura obveza, a za Hrvatsku od toga ide nešto više od 11 milijarda eura a to je šansa da nam europski proračun bude dodatna vrijednost nacionalnog razvoja“, ocijenio je Plenković. Zdravka Bušić je istaknula kako Europski parlament pruža mogućnost za upozoravanje na neravnopravan položaj Hrvata u BiH. Davor Ivo Stier, koji je član vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta, rekao je da se nastoji postići jedan širi konzensus oko toga da Europa mora biti u BiH da bi zaštitila interese Hrvata, jer na taj način štiti i svoje vlastite interese. Po riječima Dubravke Šuice, nedavno su svih 12 zastupnika Europskog parlamenta iz Hrvatske dogovorili zajedničku izjavu kojom bi se tražila zaštita ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH ali su, po njezinim riječima, zastupnici SDP-a i Hrvatskih laburista odustali od takve izjave. Dodala je kako nisu poznati razlozi njihova odustajanja. Na višesatnoj tribini europarlamentarka Ivana Maletić ponovila je svoje kritike na račun Vlade, ustvrdivši da je svojim neznanjem i nesposobnošću odgovorna što se ne koriste sredstva iz Europskih fondova namjenjena Hrvatskoj.
ZAGREB - Izvedbom triju djela poljskih skladatelja orkestar Zagrebačke filharmonije obilježio je u petak navečer u Zagrebu Dan nezavisnosti Poljske. Na programu su bila djela trojice poljskih skladatelja, Frederica Chopina, Wojciecha Kilara i Witolda Lutoslawskog. "Večeras slavimo preporod Poljske", rekao je poljski veleposlanik u Zagrebu Maciej Szymanski, pozdravivši na hrvatskome "sve prijatelje Poljske i poljske glazbe", među kojima je bio i hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Zagrebačka filharmonija izvela je Kilarovu Orawu za gudački orkestar, a nadahnutom izvedbom Koncerta za orkestar Witolda Lutoslawskog ujedno je obilježena i stogodišnjica rođenja toga poljskog kompozitora i dirigenta smatranog jednim od najvećih europskih skladatelja 20.stoljeća. Filharmonijom je ravnao poljski dirigent Antoni Wit, nekadašnji umjetnički ravnatelj Varšavske filharmonije, a 24-godišnji pijanist Marcin Koziak tehnički je korektno izveo jedno od najpoznatijih Chopinovih djela, 1. Koncert za klavir i orkestar, koji ima posebno mjesto u srcima Poljaka, unatoč tome što je skladatelj nedugo nakon praizvedbe 1930. zauvijek napustio domovinu. Koziak, dobitnik brojnih nagrada za mlade pijaniste na međunarodnim natjecanjima, u dodatku je efektno izveo i Chopinovu Revolucionarnu etudu, što je i zagrebačka publika prepoznala.
ZAGREB - Premijerna izvedba prvog zagrebačkog kazališnog uprizorenja nagrađivanog romana novinara Renata Baretića "Osmi povjerenik" o začudnim zbivanjima na imaginarnom otoku Trećiću u režiji Saše Anočića sinoć je nasmijala i zabavila publiku Gradskog dramskog kazališta Gavelle, koja je autorski tim i glumački ansambl predstave nagradila snažnim pljeskom i ovacijama. Baretićev roman jedna je od najnagrađivanijih i najprodavanijih domaćih knjiga u posljednjih deset godina, a njegov je živopisni izmišljeni svijet nastanjen neočekivanim likovima, koji su pojavom, govorom i ponašanjem donekle na rubu groteske, ali koji svi prenose poruku "pravih" vrijednosti sadržanih u toplini i nesebičnosti pravog prijateljstva. Glumačku ekipu čine Janko Rakoš, Enes Vejzović, Ranko Zidarić, Hrvoje Klobučar, Barbara Nola, Sven Medvešek, Antonija Stanišić Šperanda, Ivana Roščić, Sven Šestak, Slavica Knežević, Đorđe Kukuljica, Filip Šovagović i Biserka Ipša. Svi oni govore čudnim jezikom - na Trećiću se govori trećićanski, što je u predstavi neobična mješavina dalmatinskog dijalekta, te talijanskog i engleskog jezika. Premijeri je nazočio i sam Baretić, koji je čestitao glumcima. Nakon predstave Gavella je u suradnji s Baretićevim nakladnikom Algoritmom organizirala prodaju novog proširenog izdanja romana, koje sadrži dva "bonus tracka": zemljovid otoka Trećića autora ilustratora Milivoja Ćerana, te esej kojim sociolingvist Ivo Žanić kroz analizu "tretjitjoanskega" dijalekta detaljno rekonstruira i opisuje jezičnu povijest otoka.
ZAGREB - Ministarstvo financija provelo je nadzor nad poslovanjem Sportske televizije (SPTV) u kojem su otkrivene brojne malverzacije i nezakonito trošenje proračunskog novca, objevila je sinoć Hrvatska televizija u ekskluzivnom prilogu u svom trećem Dnevniku. U prilogu se navodi da je SPTV u ožujku od Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) dobila pozajmicu od 3.3 milijuna kuna i zatražila još jednu od 4.2 milijuna kuna, a kako se navodi u prilogu, HOO nije smio dati te pozajmice jer je u 2012. poslovao s gubitkom od 7.5 milijuna kuna. Iz Ministarstva financija objavili su kako trenutačni dug SPTV-a iznosti 42 milijuna kuna, a s potraživanjima koja stižu na naplatu on se penje na čak 101 milijun kuna. Ministarstvo financija otkrilo je i nepravilnosti u isplati plaća, koje su, po njihovim navodima, od 2012. povećane za 52 posto u odnosu na 2011. Tako je čelni čovjek SPTV-a, direktor Petar Čavlović isplaćivao sebi plaću koristeći autorski ugovor što je radio i član Uprave, gospodarski savjetnik Darko Buković. Zato su svi nalazi ministarstva financija proslijeđeni DORH-u.