Taj dan prvi je put obilježen 1931. na konvenciji ekologa u Firenci kako bi se upozorilo na sve veću ugroženost divljih životinja, a prerastao je u događaj posvećen svim životinjama.
U svijetu je poznato oko 1,9 milijuna vrsta živih organizama, a pretpostavlja se da ih je gotovo stotinu puta više.
Hrvatska je jedna od najbogatijih europskih zemalja po biološkoj raznolikosti i u njoj je poznato oko 38 tisuća vrsta, no pretpostavlja se da je taj broj znatno veći, čak do 100 tisuća. U zadnjih nekoliko godina, primjerice, registrirano je oko 360 novih svojti kopnenih i slatkovodnih beskralješnjaka i 20 svojti morskih. Među ostalima otkrivene su i tri za znanost potpuno nove vrste slatkovodnih riba. To pokazuje da je stvarna biološka raznolikost u Hrvatskoj mnogo veća nego što pokazuju službeni podaci, ističu u Državnom zavodu za zaštitu prirode.
Unatoč velikom bogatstvu divljih svojti te očuvanosti njihovih staništa, mnoge su divlje svojte u Hrvatskoj ugrožene.
Najveću prijetnju divljim svojtama u Hrvatskoj predstavlja izravno uništavanje njihovih staništa. Prirodna staništa pretvaraju se u građevinsko ili poljoprivredno zemljište, a izgradnja prometnica i ostalih prometnih putova dovodi do fragmentacije staništa. Unos stranih vrsta od kojih neke postaju invazivnima također predstavlja veliku prijetnju divljim svojtama. Prekomjerno iskorištavanje kroz komercijalno sakupljanje biljaka i gljiva, ribolov, lovstvo i šumarstvo dovodi u opasnost populacije brojnih divljih svojti. Intenzivna poljoprivreda i turizam, zagađenje voda, tla i zraka, krivolov još su samo neke od prijetnji divljim svojtama Hrvatske.
Kako bi se osiguralo njihovo očuvanje, u Hrvatskoj su ugrožene vrste zaštićene Zakonom o zaštiti prirode. Tako je strogo zaštićen velik broj vrsta iz skupine sisavaca, poput vuka, risa, dupina ili svih vrsta šišmiša. Osim sisavaca strogo je zaštićen i velik broj ptica, gmazova, vodozemaca, slatkovodnih i morskih riba te brojni beskralješnjaci. Ugrožene životinje u Hrvatskoj štiti zakon koji, primjerice, propisuje 50 kuna kazne ako se kod koga nađe jedan prstac, a sa 100 tisuća kuna bio bi kažnjen netko ako bi usmrtio sredozemnu medvjedicu, ističu u Državnom zavodu za zaštitu prirode.
Udruga Prijatelji životinja navodi i da je 4. listopada odabran za obilježavanje Svjetskog dana zaštite životinja jer se tada obilježava dan sv. Franje Asiškog, koji se smatra zaštitnikom okoliša i životinja, bio je vegetarijanac i poznat po privrženosti svim živim bićima.
Prijatelji životinja upućuju apel svima "da se aktivno zauzmu za životinje, udomljavanjem napuštenih životinja, prijavljivanjem zlostavljanja i zanemarivanja životinja, potpisivanjem peticija, volontiranjem u udrugama za zaštitu i prava životinja, korištenjem proizvoda koji nisu testirani na životinjama, nošenjem odjevnih predmeta od neživotinjskih materijala, prestankom posjećivanja zooloških vrtova i cirkusa sa životinjskim točkama, prelaskom na vegetarijansku ili još bolje vegansku prehranu..., i tako izravno sudjeluju u stvaranju boljega svijeta za sve životinjske vrste".
Predsjednik te udruge Luka Oman izjavio je za Hinu kako je nezadovoljan zaštitom životinja u Hrvatskoj. Rekao je da je u Hrvatskoj 23 registriranih skloništa za napuštene životinje, a samo se u njih pet (u Zagrebu, Čakovcu, Varaždinu, Bjelovaru i jednom u Osijeku) ne ubijaju životinje. "Ne možeš životinju zbrinuti a istovremenu ju ubijati - to onda nije sklonište, to je šinteraj", istaknuo je Oman. Rekao je i kako građani jako malo udomljuju pse i mačke, a istovremeno ih puno kupuju, što dokazuje kako je njihova svjesnost na jako niskoj razini. Predsjednik "Prijatelja životinja" zbog toga se založio za potrebu provođenja edukacije kod djece, počevši od vrtića. Rekao je i kako se u Hrvatskoj ne štite ni morske životinje, naročito tune, te da je nažalost profit na prvom mjestu.