Inzko je za "Dnevni avaz" od četvrtka kazao da je potrebno "pet grama dobre volje" kako bi na najavljeni sastanak 1. listopada s povjerenikom za proširenje Europske komisije Štefanom Fueleom čelnici sedam stranaka u BiH stigli s postignutim dogovorom oko provedbe presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju 'Sejdić-Finci'.
"Nitko od međunarodnih čimbenika ne traži da netko u BiH odustane od toga da bude Srbin, Hrvat ili Bošnjak ili da negdje popušta po tim pitanjima", rekao je visoki međunarodni predstavnik.
Pozvao je političare da prije 1. listopada zajedno sjednu kako bi pokušali napraviti iskorak. Političari se, po presudi Suda u Strasbourgu iz 2009. godine, trebaju dogovoriti o promjeni ustava i izbornog zakonodavstva koje bi omogućile predstavnicima manjina da se mogu kandidirati i biti birani u Predsjedništvo BiH. Istodobno čelnici sedam stranaka SNSD-a Milorad Dodik, SDS-a Mladen Bosić, SDA Sulejman Tihić, SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija, Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić i dva HDZ-a Dragan Čović i Martin Raguž ne mogu se usuglasiti kako onemogućiti da predstavnike konstitutivnih naroda biraju brojniji narodi. Srpske stranke predlažu izravan izbor članova Predsjedništva iz entiteta. Nedavni prijedlog o tome da se iz Federacije biraju dva člana Predsjedništva iz de facto dvije izborne jednice, od kojih bi jedna bila većinska hrvatska a druga bošnjačka, odbacile su druge dvije većinske bošnjačke stranke SDP BiH i SBB.
Danas je predvođen novi susret SDA i HDZ-a BiH oko postizanja dogovora vezanog za ustavne promjene.
Inzko je također istaknuo da hrvatski ulazak u Europsku uniju, ali i dogovor Beograda i Prištine predstavljaju snažan poticaj za vlasti u BiH kako bi radile na približavanju Europskoj uniji.
Postupanje po presudi Sejdić-Finci, kao i postizanje dogovora o zajedničkom mehanizmu koordinacije za odnose s Europskom unijom pretpostavke su otpočinjanja pregovora BiH o članstvu u EU, o čemu se tamošnji političari još uvijek ne mogu dogovoriti.