Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić i Hrvatske demokratske zajendice BiH (HDZ BiH) Dragan Čović navodno su se suglasili da se dva člana Predsjedništva BiH nastave birati izravno, no kroz dvije izborne jedinice koje bi se uspostavile na teritoriju FBiH. Jedna izborna jedinica imala bi "blagu" bošnjačku, a druga hrvatsku većinu, a izbor bi se vršio po tzv. preferencijalnom modelu.
To bi značilo da će jedan član Predsjedništva BiH biti kandidat koji dobije najveći broj glasova unutar jedne izborne jedinice, dok bi drugi član bio onaj koji dobije najveće povjerenje unutar druge izborne jedinice, objavila je komercijalna televizija TV 1.
Na primjeru izbora provedenih 2010. glodine to bi, primjerice, značilo kako bi Bakir Izetbegović svakako dobio mjesto člana Predsjedništva BiH, no ne i Željko Komšić jer bi se on natjecao u istoj izbornoj jedinici kao i Izetbegović pa bi u tom slučaju za člana Predsjedništva BiH bila izabrana Borjana Krišto kao prvoplasirani kandidat u, uvjetno rečeno, hrvatskoj izbornoj jedinici.
Iako su i u SDA i u HDZ BiH svjesni da predloženi model nije idealan, drže kako je on ipak bolji od postojećeg rješenja koje je i osiguralo da Komšić dva puta za redom pobijedi na izborima iako su za njega glasovali pretežito Bošnjaci.
Ocjena je kako postojeći model ostavlja širok prostor za preglasavanje Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda.
Treći član Predsjedništva BiH, koji dolazi iz Republike Srpske, također bi se birao izravno, s tim što bi se iz ustava i izbornog zakona brisala odrednica po kojoj to mora biti Srbin.
Čović i Tihić trebali bi se sastati do kraja tjedna u Sarajevu, a mediji nagađaju kako bi na tom susretu mogli potvrditi postizanje ovakvog dogovora. Ako bi se potvrdilo da je on postignut, time bi se otvorila mogućnost za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci".
U SDA i HDZ BiH su ocijenili kako bi novi izborni model ujedno teorijski otvorio mogućnost izbora i nekog od pripadnika manjinskih naroda, što je bit presude Europskog suda za ljudska prava donesene još 2009. godine.
Tek kada BiH provede tu presudu na snagu može stupiti njen sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, no uz to bi se morao utvrditi i mehanizam koordinacije odnosa s EU. O svemu tome potanko će se razgovarati na sastanku političkih lidera iz BiH i predstavnika Eurpske komisije koji je zakazan za 1. listopada u Bruxellesu.