EU planira poduzeti korake u smjeru potpisivanja trgovinskih sporazuma s Armenijom, Gruzijom i Moldavijom na summitu čelnika EU-a i regije u studenom u Litvi a sličan bi sporazum mogao sklopiti i s Ukrajinom.
Tješnje gospodarske veze s Europom označile bi jasan prekid istočnoeuropskih zemalja s njihovom sovjetskom prošlošću a takvi su planovi potaknuli zabrinutosti Rusije za pad njenog povijesnog utjecaja u regiji.
Švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt je sastanku ministara vanjskih poslova članica EU-a u litavskoj prijestolnici Vilniusu rekao da je Rusija iskoristila međunarodnu usredotočenost na Siriju kako bi potiho vršila pritisak na svoje susjede.
"Posljednjih nekoliko tjedana vidjeli smo grubi ruski pritisak na zemlje partnerstva kakav nismo dugo vidjeli u Europi", rekao je Bildt novinarima.
Primjedba švedskog ministra odnosila se na politiku EU-a uspostavljanja tješnjih veza s Ukrajinom, Bjelorusijom, Moldavijom, Azerbajdžanom, Armenijom i Gruzijom, i podršku demokratskim reformama na istoku, odnosno takozvano "istočno partnerstvo".
Rusija još nije komentirala Bildtove izjave. Moskva bivše republike SSSR-a vidi kao dio svog strateškog prostora utjecaja i uspostavila je carinsku uniju u koju traži da one uđu.
Bildt je rekao da je Rusija izvršila "krajnje težak pritisak" na Armeniju kako bi vladu u Erevanu uvjerila da se pridruži carinskoj uniji pod ruskim vodstvom te da je Moskva pokušala zastrašiti i Moldaviju.
"Vidim da prijete Moldaviji prekidom opskrbe plinom i uvoza vina. To je gospodarski rat kojime prijete tim zemljama", rekao je Bildt.
Osim Bildta još je nekoliko ministara izrazilo slične zabrinutosti i reklo da Rusija ne bi trebala politiku EU-a na njegovim istočnim granicama gledati kao prijetnju.
"Možete imati dobre odnose s Rusijom i još uvijek biti dio europske obitelji... Ne razumijem zašto izgleda da neki ljudi u Moskvi misle da države imaju samo jedan izbor", rekao je nizozemski ministar vanjskih poslova Frans Timmermans.