Parlamentarni državni tajnik mađarskog Ministarstva vanjskih poslova Zsolt Nemeth kazao je kako je 2006. godine, tadašnja mađarska Vlada, uz još neka druga diplomatska predstavništva, privremeno zatvorila konzulat u Osijeku, što je, kako drži, odražavalo tadašnje moralno, ali i gospodarsko stanje u Mađarskoj.
Ocijenio je kako ponovno otvaranje generalnog konzulata u Osijeku svjedoči o izlasku Mađarske iz političke i gospodarske krize, u kojoj se nalazila jedno desetljeće, jer se, uz ovo, planira otvaranje i drugih diplomatskih predstavništava.
Nemeth je istaknuo kako dvije zemlje dijele 800 godina zajedničke prošlosti i zajedničkih vrijednosnih sustava, u čemu značajnu ulogu imaju manjine koje u obje zemlje uživaju vrlo dobar položaj.
Zamjenik ministrice vanjskih poslova Joško Klisović rekao je kako se "konzulati otvaraju zbog ljudi, dok ostale poslove za državu obavljaju veleposlanstva", te kako su pripadnici mađarske nacionalne manjine u Hrvatskoj velika spona dviju zemalja.
Ponosni smo na veliki broj Mađara koji nakon duge povijesti žive u Hrvatskoj, na njihov doprinos hrvatskoj kulturi, političkom životu i gospodarstvu. Sretni smo što Mađarska i Hrvatska imaju razvijene i dobro regulirane odnose na području zaštite manjina i njihovih prava, što se u cijelom svijetu citira kao jedan od najboljih modela, poručio je Klisović.
Zahvalivši Mađarskoj na potpori koju je Hrvatskoj pružila pri njezinom osamostaljenju te tijekom pristupanja NATO savezu i Europskoj uniji, Klisović je kazao kako će dvije zemlje ostati prijateljske, s interesima, koji su u EU često kompatibilni, i nastavit će ih zajedno promicati.
Mađarski veleposlanik u Hrvatskoj Gabor Ivan kazao je kako će se otvaranjem konzulata, na području u kojem živi oko deset tisuća Mađara, ojačati regionalne i pogranične veze dvaju naroda i država, a konzulat će obavljati diplomatsko-konzularne i druge poslove iz svojega djelokruga.
Generalni konzul Antonio de Blasio kazao je kako će zadaća generalnog konzulata biti ispunjavanje zahtjeva pripadnika mađarske nacionalne zajednice u Hrvatskoj, među kojima je i mogućnost za stjecanje dvojnog državljanstva, što Hrvatska, za razliku od nekih drugih zemalja, ne brani te sudjelovanje u gospodarskom životu regije.