ZAGREB
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović rekao je danas da se problem vezan uz zakon o europskom uhidbenom nalogu pretvorio u veliku za Hrvatsku štetnu priču i na unutarnjopolitičkom i na vanjskopolitičkom planu. "Mi smo na žalost cijeli taj problem koji se dogodio pretvorili u jednu veliku za Hrvatsku štetnu priču, kako na unutarnjopolitičkom planu, tako i na vanjskopolitičkom planu", rekao je predsjednik Josipović novinarima nakon susreta s građanima u Uredu predsjednika, upitan je li Hrvatskoj trebao ovakav scenarij oko europskog uhidbenog naloga. Podsjetio je i da je u srpnju rekao da, ako smo pogriješili, pogrešku treba ispraviti. Josipović drži kako smo danas, kao zrelo društvo, u sretnoj poziciji da otvorimo pitanja iz povijesti, posebice ona vezana uz političke teme i zločine motivirane politikom. Da bi se to pitanje uspješno otvorilo i da ono bude određena katarza i poruka, to mora biti učinjeno tako da se izbjegnu stranački ili dnevnopolitički obračuni - kao što se danas čini, smatra predsjednik Josipović. Potvrdno je odgovorio na pitanje zalaže li se za ustavne promjene o nezastarijevanju komunističkih zločina. "To je pitanje odnosa društva ne samo prema političkim, već i svim najtežim zločinima. Osobno bih bio za to da se od zastare izuzmu ne samo politička ubojstva, nego i sva teška ubojstva koja su po zloćudnosti u rangu političkih", rekao je.
ZAGREB
Predsjednik Republike Ivo Josipović rekao je danas kako pad bruto društvenog proizvoda (BDP) nije dobra vijest, ali i da je usporavanje njegova pada "određeni znak optimizma" da se taj trend mijenja. "Da bi smo taj mogući znak optimizma prepoznali treba pričekati još jedan period i vidjeti hoće li se taj trend nastaviti. U međuvremenu treba poduzeti sve kako bi se privukli investitori, otvarala radna mjesta te poticalo malo, srednje i veliko poduzetništvo jer bez toga, poboljšanja samog po sebi neće biti", rekao je predsjednik Josipović novinarima nakon susreta s građanima u Uredu predsjednika upitan kako komentira pad BDP-a u drugom tromjesečju za 0,7 posto. Upitan je li za Vladu veći problem pad BDP-a ili deficit, odgovorio je kako Hrvatska ima nekoliko vidljivih problema u gospodarstvu, a među njima je i deficit, koji je ozbiljan. Drugim problemima smatra neuravnoteženost platne bilance, pitanje nezaposlenosti i sl. "Svi problemi su važni, trebaju se riješavati i imaju isti korijen", kazao je predsjednik Josipović. Naglasio je kako osobno po tom pitanju potiče Vladu RH da bude bolja.
ZAGREB
Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara najavio je danas da će se konačan datum štrajka, u kojem bi moglo sudjelovati oko 46 tisuća zdravstvenih djelatnika, mogao znati nakon što se sastane njihovo Glavno vijeće u petak, 6. rujna. Štrajk će biti organiziran tako, da će se raditi minimalnim kapacitetom, to jest kao rad nedjeljom - provodit će se osnovna zdravstvena skrb i hitne intervencije, a neće biti operacija, hladnog pogona, dogovorenih ambulantnih pregleda, rekla je Anica Prašnjak, predsjednica Sindikata. Datum će se odrediti nakon što se riješe pravno-proceduralna pitanja organizacije štrajka, no već se zna se da će medicinske sestre i tehničari u štrajk krenuti na isti dan kad i liječnici, iako se radi o dva štrajka, napomenula je Prašnjak. Najavila je da će štrajk trajati do ispunjenja zahtjeva ili "pružene dobre ruke sa strane vlade", a do objave datuma pripremat će letci za bolesnike i plakati te dati upute za štrajk na terenu. Hitna pomoć neće sudjelovati u štrajku zbog zakonske zabrane, ali će im, dodala je Prašnjak, dati potporu dijeljenjem letaka i plakatima. Žao nam je što mora doći do toga, ali moramo upoznati građane s našom situacijom, sestre grcaju u prekovremenim satima, a ne mogu dobiti slobodne dane, rekla je.
KARLOVAC
Predsjedništvo Hrvatske stranke prava „Dr. Ante Starčević“ danas je osnovalo tročlani tim koji će početi pregovore o ujedinjenju svih pravaških stranaka u jednu stranku. Zadatak toga tima jest stupiti u kontakt s ostalim strankama, dogovoriti vrijeme i mjesto sastanaka, odnosno pregovora o ujedinjenju svih pravaških stranaka u jednu stranku, kazala je predsjednica HSP AS Ruža Tomašuić Hini danas nakon sjednice Predsjedništva stranke. Izrazila je nadu da će pravaške stranke već tijekom rujna odgovoriti na poziv njihovog tima za ujedinjenje, te da će konkretni pregovori početi najkasnije u listopadu. "Budući da po mom mišljenu objedinjavanje može uspjeti samo ako predsjednici pravaških stranaka maknu svoj ego na stranu, ja sam odlučila da ne budem ni član tima za pregovore", kazala je Tomašić. U timu su predsjednik danas konstituiranoga Glavnog stana Denis Bevanda, zamjenik predsjednice stranke Ivan Tepeš i glavni tajnik stranke Pero Ćorić. Na pitanje kako će se zvati buduća ujedinjena pravaška stranka, Tomašić je rekla da će njihov prijedlog biti HSP „Dr. Ante Starčević“, no da će se o eventualnim drugačijim prijedlozima razgovarati tijekom pregovora, kao i o svim drugim detaljima.
KARLOVAC
U Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini, sagrađenoj iznad Krbavskog polja gdje je prije 520 godina u bitki s osmanlijskim osvajaćima poražena hrvatska vojska s tragičnim posljedicama za sav hrvatski narod, služena je danas svečana euharistija u spomen na sve hrvatske mučenike tijekom povijesti. Svečanu misu je pred više tisuća vjernika iz cijele Hrvatske predvodio nadbiskup Nikola Eterović, glavni tajnik Biskupske Sinode u Rimu, u zajedništvu s hrvatskim biskupima. Mons. Eterović prenio je apostolski blagoslov i pozdrave pape Franje, a u svojoj propovijedi je istaknuo kako su se okupili da bi se zahvalili Bogu na daru života. Podsjetio je da je svake godine u svijetu ubijeno oko 100.000 osoba zbog kršćanske vjere.Taj zastrašujući podatak pokazuje da su kršćani danas u svijetu najnezaštićeniji od svih vjerskih zajednica. On ukazuje i na grubo kršenje vjerskih sloboda i 1700 godina od proglašenja Milanskog edikta, kojim je car Konstantin 313. g. u Milanu dao, do tada proganjanim kršćanima, vjersku slobodu. Taj broj poručuje nam također da su i danas mučenici među nama, kazao je nadbiskup Eterović. Podsjetio je na poruku pape Franjo svim ljudima kako mogu i moraju biti svakodnevni mučenici, prvi i pouzdani u borbi za obranu ljudskoga i narodnoga dostojanstva, te za promicanje općega dobra i svih ljudskih vrijednosti.
ZAGREB
U povodu "Europske noći šišmiša" danas je u Parku prirode Medvednica, gdje je u špilji Veternici čak 18 vrsta šišmiša od 35 zabilježenih u Hrvatskoj, priređen program koji je privukao veliki broj posjetitelja. Organiziran je besplatni posjet i stručno vođenje špiljom Veternicom, kod Planinanrskog doma Glavica mali ekološki sajam na kojem se predstavljaju institucije za zaštitu prirode, za najmlađe edukativne radionice, a posjetitelji mogu i "usvojiti" šišmiša. Dosad imamo više od 800 usvajatelja, kazala je ravnateljica Javne ustanove Park prirode Medvednica Snježana Malić Limari. Kazala je da je današnja događanja posjetilo oko tisuću ljudi. Vodič u špilji Veternici Denis Kovačić rekao je da su šišmiši važni jer su "biološki pesticidi", hrane se kukcima, komarcima i raznim štetočinama u poljoprivrednim usjevima, pa gdje ima šišmiša, usjeve nije potrebno tretirati kemikalijama. U jednoj noći šišmiš može pojesti oko 1000 komaraca, istaknuo je Kovačić. Rekao je i kako upoznavanje s njima pridonosi razbijanju predrasuda, poput one da se zapliću u kosu, da su slijepi i da piju krv. Obilježavanje Noći šišmiša, tog jedinog letećeg sisavca, navečer će se nastaviti u zagrebačkom Zoološkom vrtu od 18 do 22 sata.