ZAGREB- Ministar financija Slavko Linić opovrgnuo je danas tvrdnje da Vlada vodi privatizacijsku politku radi toga što ne zna upravljati tvrtkama, a polemike u vezi s tim ocijenio je glupim i nepotrebnim. "Sve su to neodgovorne polemike koje treba razriješiti", kazao je Linić u izjavi novinarima uoči sjednice Vlade i podsjetio kako je javni dug Hrvatske stvaran 23 godine, najviše neodgovornim vođenjem financija od 2004. do 2011., i to u području brodogradnje, zdravstva, željeznica i Croatie Airlinesa. "I ne samo to, nego je bio i skrivan", dodao je i naveo da treba vratiti dug od 200 milijardi kuna. "Sramim se znanstvenika koji tumače da dug ne treba vraćati i da o tome ne treba voditi brigu", naglasio je Linić i poručio: "Građani, čuvajte se takvih ljudi". Naveo je i kako ne postoji država koja neće vraćati dugove, pa ih tako i Hrvatska mora vraćati, i to tako da se privatizira i prodaje imovina koja može služiti za otplatu tih dugova. "Mi dugove iz poreza ne možemo vraćati, jer su porezi visoki građanima i privrednicima", dodao je. Napomenuo je kako ova Vlada nije stvorila dug od 200 milijadi kuna, već 10 milijardi, koliki je bio i deficit.
ZAGREB - Ne želim preko medija razgovarati s kvazistručnjacima, rekao je ministar financija Slavko Linić zamoljen danas za komentar kritika prema kojima je smanjenjem PDV-a za turizam na 10 posto državni proračun izgubio tri milijarde kuna. "To su čisti kritizeri koji lupaju neistine i koriste medije da straše građane te su neodgovorni ljudi", rekao je Linić po izlasku s današnje sjednice Vlade. "Oni mogu imati doktorske i magistarske titule, ali lupetati napamet i neodgovorno se ponašati… pa zašto bih to komentirao?", rekao je Linić te poručio građanima da postoje neodgovorni kritizeri "koji im svašta lupetaju". "Zašto da vodim polemiku o temama koje nameću neodgovorni i neozbiljni ljudi i onda još mediji nemaju što drugo nego ih koriste kako bi maltretirali Vladu?", rekao je Linić. Na pitanje misli li da je primjereno plaćen za svoj rad s obzirom na takve pritiske i kritike, odgovorio je da to uopće nije bitno te da je sam odlučio raditi svoj posao i nikad nije postavio pitanje plaće. Mirnije je, na upit novinara o privatizaciji Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, potvrdio kako ima zainteresiranih za kupnju Croatia osiguranja i HPB-a, ali da ne može govoriti o imenima te da postupak ide svojim tijekom.
ZAGREB - Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj skliznula je u srpnju s 18,6 na 18,5 posto, što je njezina najniža razina od rujna prošle godine, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Premda sporije nego prethodnih mjeseci, to je već peti mjesec zaredom kako stopa nezaposlenosti pada, što se ponajviše zahvaljuje sezonskom zapošljavanju u turizmu. Pritom je zaronila na najnižu razinu od rujna prošle godine, kada je iznosila 18,3 posto. Ipak, na godišnjoj je razini stopa registrirane nezaposlenosti porasla za 1 postotni bod. U srpnju prošle godine iznosila je, naime, 17,5 posto. Prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, krajem srpnja bilo je registrirano 316.246 nezaposlenih, što je za 0,6 posto ili 1.864 osobe manje nego mjesec dana prije.
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za lipanj ove godine iznosila je 5.486 kuna, objavio je danas Državni zavod za statistiku. To je za 95 kuna, ili nominalno za 1,7 posto manje od prosječne neto plaće za svibanj ove godine koja je iznosila 5.581 kunu. Prosječna je neto plaća za lipanj nominalno pala i na godišnjoj razini i to za 0,1 posto, odnosno 6 kuna je niža nego je bila prosječna neto plaća za lipanj prošle godine. Po prvim podacima DZS-a, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za lipanj ove godine iznosila je 7.899 kuna.
ZAGREB - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) u današnjem su se pismu premijeru Zoranu Milanoviću usprotivili najavljenoj privatizaciji državne aviokompanije Croatia Airlinesa, te napali i samu ideju o prodaji tvrtki u državnom vlasništvu. U podužem pismu NHS tvrdi da se time nastavlja "rasprodaja nacionalnih vrijednosti", u što ubraja i privatizaciju banaka, Ine i Hrvatskog Telekoma, te se također protivi privatizaciji Hrvatske poštanske banke, Croatia osiguranja i HŽ Carga. NHS-u nisu po volji ni prijedlog Zakona o strateškim investicijama, jer bi on ulagačima mogao omogućiti "kupnju puno toga nacionalno vrijednoga", kao ni monetizacija autocesta.
ZAGREB - Pod utjecajem nepovoljnih gospodarskih kretanja, banke u Hrvatskoj prošle su godine, već treće zaredom, smanjile broj poslovnica, a smanjile su i broj zaposlenika, dok su broj bankomata povećale, podaci su Hrvatske narodne banke objavljeni u najnovijem Biltenu o bankama. "U uvjetima nastavka nepovoljnih gospodarskih kretanja banke i dalje smanjuju opće troškove poslovanja, što uključuje i troškove zaposlenika te kanala distribucije. Time banke nastoje ublažiti negativan pritisak na profitabilnost, koji se u 2012. osobito očitovao smanjenjem neto kamatnog prihoda i većim izdvajanjima za identificirane gubitke", navodi HNB. Broj poslovnih jedinica banaka smanjuje se treću godinu zaredom, pa ih je na kraju 2012. bilo ukupno 1.254, što je za 1 posto ili 12 manje nego na kraju 2011. U zadnje tri godine ukupno su zatvorene 43 poslovnice. Usporedo sa smanjivanjem broj poslovnica, u prošloj je godini smanjen i broj zaposlenika u hrvatskim bankama, i to za 1 posto, ili 226 zaposlenika. Ukupno je u bankama na kraju 2012. bilo 21.639 zaposlenika, podaci su HNB-a.
ZAGREB - Crobex indeksi Zagrebačke burze bili su oko podneva u blagom plusu, no promet je skroman jer nema važnijih poslovnih vijesti, pa investitori nemaju smjernice. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u plusu 0,07 posto, na 1.844 boda, a Crobex10 0,14 posto, na 1.040 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 2,9 milijuna kuna, što je otprilike 2,5 milijuna manje nego jučer oko podneva. Dionicom HT-a do podneva je ostvareno 855.000 kuna prometa, a cijena joj je ojačala 0,21 posto, na 177 kuna. Slijedi dionica Diokija, s 530.000 kuna prometa, pri čemu joj je cijena pala za 6,7 posto, na 25,51 kunu. Prometi iznad 100.000 kuna ostvareni su još i dionicama AD Plastika, čija je cijena ojačala gotovo 1 posto, na 124,25 kuna, te Ericssona Nikole Tesle, čija cijena stagnira oko 1.520 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnicu, oslabila prema euru za 0,05 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,535025 kuna. U odnosu na jučerašnju tečajnicu na današnjoj je viši i tečaj američkog dolara i to za 0,72 posto i srednji tečaj dolara iznosi 5,659050 kuna. Istodobno je pak kuna ojačala prema švicarskoj i britanskoj valuti, prema švicarskom franku za 0,20 posto, a prema britanskoj funti za 0,08 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke iznosi 6,105684 kune, a funte 8,809804 kune.