ZAGREB - Europska komisija još nije primila odgovor hrvatskog Ministarstva pravosuđa vezano za zakon o europskom uhidbenom nalogu, potvrdila je u srijedu glasnogovornica EK-a, a u tom ministarstvu istodobno nisu željeli komentirati korespondenciju s Komisijom. "Ne, do danas ga nismo primili", rekla je u telefonskom razgovoru za Hinu Mina Andreeva, odgovarajući na upit je li EK s današnjim danom primila pismo koje u Bruxelles po zahtjevu Komisije treba stići do 23. kolovoza. U Komisiji se neslužbeno doznaje da će se, ako pismo ne dođe u roku, poduzeti određene mjere prema Hrvatskoj, ali o njima tek treba odlučiti. U Ministarstvu pravosuđa u srijedu nisu željeli komentirati slučaj, rekavši da "ne komentiraju korespondenciju s Komisijom". Hina neslužbeno doznaje da hrvatske vlasti još nisu uputile odgovor u Bruxelles. EK je dala Hrvatskoj rok do 23. kolovoza da odgovori na pitanje kada planira uskladiti hrvatski zakon o europskom uhidbenom nalogu s europskim zakonodavstvom.
SARAJEVO - Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović izjavio je u srijedu kako ugovor o granici između BiH i Hrvatske neće biti ratificiran sve dok se ne izmjeni granična crta koja je 1999. godine povučena na rijeci Uni kod Kostajnice a istodobno je pozvao hrvatsku vladu da o tome pregovara s onima u BiH koji su za to ovlašteni tvrdeći da takvih ima, unatoč ocijeni hrvatskog premijera Zorana Milanovića. "Taj ugovor nije dobar za BiH, preciznije za jedan njen dio a to je Republika Srpska. Ja sam član Predsjedništva BiH iz RS i zato neću glasovati za ratifikaciju dok je ovako postavljena granica na Uni kod Kostajnice", izjavio je Radmanović u Sarajevu na konferenciji za novinstvo. Za Radmanovića je sporan i cijeli ugovor kojega su 1999. godine potpisali tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i predsjedatelj Predsjedništva BiH Alija Izetbegović. On tvrdi kako je to učinjeno "mimo utvrđene procedure" jer je istog dana sačinjen prijedlog odluke o potpisivanju te upriličeno potpisivanje.
SARAJEVO - Srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović optužio je u srijedu svog hrvatskog kolegu iz bosanskohercegovačkog državnog vrha Željka Komšića da poziva na rat zatraživši istodobno od njega da "povuče poziv narodu da se naoruža". Radmanović je novinarima u Sarajevu kazao kako je nedavna Komšićeva izjava kako će u slučaju pokušaja Republike Srpske da se odcijepi u BiH mnogi s oružjem u ruci stati u obranu države, to zapravo "najozbiljnija unutarnja prijetnja" koja se mogla čuti u posljednje vrijeme. Radmanović je od Komšića zatražio da "opozove svoj poziv na oružje" a na novinarski upit nisu li opetovane Dodikove prijetnje o odcjepljenju RS također prijetnja unutarnjoj sigurnosti odgovorio je kako on za takve pozive nije čuo.
DAMASK - Sirijska oporba i skupine za ljudska prava iznose u srijedu različite podatke o broju mrtvih u kemijskom napadu koji je izvela sirijska vojska na predgrađe Damaska, a brojke se kreću od stotinu do više 650 mrtvih, dok sirijske vlasti demantiraju uporabu kemijskog oružja, javljaju svjetske novinske agencije. "Više od 650 osoba ubijeno je u kemijskim napadima u Siriji", navodi Nacionalna oporbena koalicija na svom profilu na Twitteru. Sirijske vlasti demantiraju te navode i nazivaju ih "neutemeljenima". Sirijski oporbeni aktivisti optužili su režim sirijskog predsjednika Bašara al-Asada da je u srijedu bojnim otrovima napao područja pod kontrolom pobunjenika u blizini Damaska. Sirijski opservatorij za ljudska prava je priopćio da je najmanje stotinu ljudi ubijeno u žestokom bombardiranju područja Damaska. Oporbena promatračka skupina Medijski ured u Damasku je priopćila da su 494 osobe ubijene u napadu plinom i granatiranju pozivajući se na podatke bolnica.
LONDON/PARIZ - Velika Britanija je priopćila u srijedu da će pokrenuti pitanje o navodnom napadu sirijske vojske kemijskim oružjem u Vijeću sigurnosti UN-a i pozvala je Damask da omogući inspektorima UN-a pristup toj lokaciji. "Duboko sam zabrinut zbog izvješća da su stotine ljudi, među kojima i djeca, ubijeni u zračnim napadima i napadu kemijskim oružjem na područja koje drže pobunjenici nedaleko od Damaska", rekao je britanski ministar vanjskih poslova William Hague. Francuski predsjednik Francois Hollande tražit će da UN istraži je li korišten nervni plin u napadima kod Damaska. Sirijske vlasti već su dvije godine pod optužbama pobunjenika i aktivista za korištenje kemijskog oružja, a u Siriji se od nedjelje nalazi tim UN-ovih stručnjaka koji bi trebao utvrditi činjenično stanje s tim u vezi. No tim inspektora trebao bi obići tri druge lokacije, uključujući grad na sjeveru zemlje Kan al-Asal, gdje je u ožujku ubijeno 26 ljudi.
BEČ -Austrijski kancelar Werner Faymann i njegov talijanski kolega Enrico Letta zaključili su na današnjem sastanku u Beču kako je borba protiv nezaposlenosti prioritet u Europskoj uniji, javljaju agencije. Dvojica premijera smatraju kako bi se sredstva dosad korištena za spašavanje banaka morala preusmjeriti u razvoj, istraživanje, obrazovanje i infrastrukturne projekte, prenosi APA. Letta je najavio da će borba protiv nezaposlenosti, posebno među mladima, biti u fokusu talijanskog predsjedništva Unijom u drugom polugodištu 2014. Ekonomski oporavak Europe bit će također jedan od prioriteta, kazao je Letta. Za ostvarenje toga cilja bit će potrebna europska bankovna unija, kazao je Letta, jer bi se time sredstva namijenjena oporavku banaka mogla preusmjeriti u investicije i oživljenje ekonomije.
ATENA - Nova grčka javna televizija EDT počela je u srijedu emitirati informativni program, dva mjeseca pošto je vlada zatvorila prijašnju državnu televiziju ERT, javlja BBC. Svih 2700 zaposlenika ERT-a dobilo je otkaz u lipnju, ali je nastavilo raditi program za emitiranje na internetu i na satelitu. Europska radiodifuzijska unija (EBU) ugasila je danas signal ERT-a čim je EDT počeo s emitiranjem informativnog programa. Grčka vlada zatvorila je javnu televiziju zbog njezinih ogromnih troškova u vrijeme teške ekonomske krize. Grčke su vlasti nedavno objavile da je 500 ljudi angažirano na dvogodišnje ugovore o radu za novu televiziju EDT, koja je s informativnim programom počela u srijedu u osam sati ujutro.
VATIKAN - Umirovljeni papa Benedikt XVI. odrekao se dužnosti jer mu je "Bog tako rekao" tijekom jednog "mističnog iskustva", objavila je u srijedu katolička novinska agencija Zenit. Benedikt, kojem je sada službena titula papa emeritus, u veljači je objavio da se odriče dužnosti, kao prvi papa u 600 godina koji je to učinio, i time šokirao katoličke vjernike diljem svijeta. "Bog mi je rekao da to napravim", povjerio se Benedikt jednoj osobi koja ga je posjetila u samostanu Mater Ecclesiae unutar Vatikana, gdje umirovljeni papa živi gotovo u izolaciji. Ta osoba, koja je željela ostati anonimna, to je prenijela novinarima Zenita, neprofitne rimske novinske agencije koja piše o aktivnostima Katoličke crkve.
SOFIJA - Kontroverzni spomenik sovjetskoj Crvenoj armiji u središtu Sofije u srijedu je "ukrašen" u počast Praškom proljeću, javljaju bugarski mediji. Figure vojnika Crvene armije na spomeniku osvanule su u srijedu ujutro obojane u ružičastu boju s natpisima na bugarskom i češkom jeziku "Bugarska se ispričava". Praško proljeće, razdoblje političke liberalizacije komunističkog režima pod vodstvom reformista Aleksandra Dubčeka, skršeno je invazijom sovjetskih tenkova prije 45 godina, 21. kolovoza 1968. godine. Te noći Sovjeti su s između pet do sedam tisuća tenkova i uz potporu 300 do 500 tisuća vojnika započeli okupaciju tadašnje Čehoslovačke koja je potrajala mjesec dana, sve do konačnog sloma Praškog proljeća. Bugarska je bila prva zemlja Varšavskog pakta koja je inzistirala na invaziji i posljednja koja se ispričala Češkoj, parlamentarnom deklaracijom 1990. i posjetom tadašnjeg predsjednika Petra Stojanova Pragu 1997. godine.
KAIRO - Bivši egipatski predsjednik Hosni Mubarak izaći će iz zatvora najranije u četvrtak, odlučio je u srijedu sud u Kairu donijevši presudu koja je uzdrmala već ionako podijeljenu naciju uslijed višetjednih nasilnih sukoba vlade i vojske s pristašama bivšeg islamističkog predsjendika Mohameda Mursija. Na ročištu u zatvoru u Kairu gdje je Mubarak pritvoren, sud je usvojio zahtjev njegovih odvjetnika da se na slobodu pusti čovjek koji je Egiptom vladao 30 godina, da bi početkom 2011. bio svrgnut u ustanku koji je zahvatio arapski svijet. Pravosudni i sigurnosni izvori potvrdili su da je sud naredio puštanje Mubaraka na slobodu. Napuštajući ročište, Mubarakov odvjetnik Fareed El-Deeb rekao je: "Sud ga je odlučio osloboditi". Upitan kada, odgovorio je: "Možda sutra". Još nije poznato hoće li tužiteljstvo uložiti žalbu na ovu odluku.