ZAGREB
Porezni dugovi Ministarstva znanosti i dijela tvrtki u državnom vlasništvu vjerojatno će se riješiti povećanjem javnog duga i otpisom, izjavio je danas ministar financija Slavko Linić. Porezna uprava ovih je dana objavila novu listu dužnika, na kojoj je više od 75 tisuća građana i 5 tisuća poduzeća, ali i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, s dugom većim od 12 milijuna kuna. Linić je, gostujući i Dnevniku RTL-a, protumačio da se radi o dugotrajnom sređivanju poslovnih knjiga, zbog propusta bivših vlasti. "To samo pokazuje koliko dugo traje sređivanje poslovnih knjiga. Da, još uvijek, na žalost, nismo sredili. Zašto? Jer, po starom običaju, treba otpisati. To su bili propusti bivše vlade. Nije se plaćalo, krivo se upućivalo, nije se redovito plaćalo doprinose, nego su izmišljani doprinosi na autorske honorare... To su dugovi koji su registrirani, riješit ćemo ih, najvjerojatnije, povećanjem javnog duga i otpisivanjem potraživanja. Dok se to ne učini, to će biti unutra, nek se zna kako se radilo u državnoj upravi, nek se zna da su sve to troškovi koji su stvoreni i koje će hrvatski građani platiti kroz poreze", rekao je Linić.
RIJEKA
Koordinirani inspekcijski nadzor potvrdio je da ne postoji opasnost za radnike, stanovništvo i za imovinu u krugu postrojenja Dina Petrokemije u Omišlju i u okolici jer su kemikalije u ispravnom stanju, ispravno uskladištene i čuvane, odnosno da u sadašnjim okolnostima nisu opasne, priopćeno je danas iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode. U nadzoru je kao važan propust utvrđeno neobnavljanje atesta za opremu pod tlakom i opremu za automatski nadzor. Inspekcija zaštite okoliša utvrdila je je da se u prošloj i ovoj godini opasni i neopasni otpad zbrinjavao na propisani način, da tijekom pregleda otpada nije ni bilo, budući da nije bilo proizvodnih aktivnosti. Inspektori Državnog inspektorata utvrdili su da je oprema pod tlakom, iako su joj istekle dozvole, u ispravnoj upotrebi te je izdala rješenje o obvezi obnavljanja dozvola i pokrenula prekršajni postupak. Inspektori nisu utvrdili da pri radu ima neposredne opasnosti za život ili zdravlje radnika i naložili su poslodavcu da u roku od 30 dana napravi reviziju procjene opasnosti u skladu s izmjenama u tehnološkom procesu, te je i u tom dijelu pokrenut prekršajni postupak.
SPLIT
Splitski gradonačelnik Ivo Baldasar danas se usprotivio zamislima da se zapadna obala u tom gradu pretvori u privezište za brodove i luku za nautičare te je poručio kako će i osobno, bude li potrebno, micati brodove s te obale. „Dok sam ja gradonačelnik, neću dozvoliti privezivanje brodova na zapadnoj obali. Ili ću dati ostavku ili ću osobno micati brodove tamo“, rekao je Baldasar na redovitome tjednom susretu s novinarima. Zapadna obala u Splitu preuređena je za mandata bivšega gradonačelnika Željka Keruma. Baldasar je najavio promjenu Generalnog urbanističkog plana (GUP) u splitskom naselju Trsteniku kako bi se poduzetniku Jaki Andabaku omogućilo da svoje dvije parcele spoji u jednu na kojoj bi gradio hotel. Po Baldasarovim riječima, procijenjena vrijednost tog hotela je 30 milijuna eura, a Andabak ga, kako je dodao, namjerava graditi sljedeće godine. “Andabakov prijedlog je da dvije parcele spojimo u jednu i da sve postane ‘namjena turističke izgradnje’“, rekao je Baldasar, dodajući kako bi mu se tako omogućila gradnja dovoljno velikog objekta. Objasnio je kako je uvjet da dosadašnja “zelena površina” ostane “javna zelena površina”, a Andabak bi je uredio i oplemenio.
ZAGREB
U organizaciji Centra za provedbu integracije Roma u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, a u suradnji sa Nacionalnom koordinacijom vijeća romske nacionalne manjine i 57 romskih udruga s područja cijele Hrvatske u Jasenovcu je obilježen Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve stradanja u Drugom svjetskom ratu. U Jasenovcu su se okupili članovi i predstavnici udruga iz cijele Hrvatske kako bi odali počast žrtvama Holokausta, priopćio je Centar za provedbu integracije Roma u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji. Skupu se obratila predsjednica Centra Anka Dalipovski ističući da su Romi u vrijeme fašizma bili suočeni sa potpunim uništenjem. "Drugi svjetski rat je ovom narodu donio najveće nevolje koje je povijest zabilježila. Hitler je smatrao da je postojanje Roma najveća uvreda rasnog ideala. Plinske komore, dekreti, egzekucije bez dokaza, zatvori, geta odnijeli su živote 3.500.000 Roma. Romske žrtve genocida nisu obeštećene, a naših tri i pol milijuna Roma u Drugom svjetskom ratu nisu još službeno priznati od njemačke vlade. Nema nijedne službene knjige u kojoj se govori o romskom holokaustu", navodi se u priopćenju. Skupu su se, kao je priopćeno, obratili i predstavnik romske manjine u Savjetu Spomen područja Jasenovac i predsjednik Nacionalne koordinacije Vijeća romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj Ibrahim Gušani.
ALJMAŠ
Komemoracijom kod aljmaške crkve Gospe od Utočišta mnogi su Aljmašani, Daljci i Erdučani odali počast policajcima i civilima ubijenima u Dalju na današnji dan prije 22 godine i svima poginulima u Domovinskom ratu te su se prisjetili svojega sedmogodišnjeg progonstva i povratka u Aljmaš. Komemoracija je održana na obali Dunava, odakle su na današnji dan 1991. pred srpskim agresorima bježali šlepovima i čamcima do Osijeka i gdje su se sedam godina poslije, na isti dan, vratili iz progonstva. Misu je predvodio vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac. "Današnji dan je dan posebnog sjećanja jer sadrži i veliku tugu i bol, ali i sreću povratka, koji se dogodio 1. kolovoza 1998. Na današnji dan ubijeno je 20 daljskih policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri civila, ljudi su u strahu i nemoći pred nadmoćnim neprijateljem morali napuštati svoje domove, ali nada nije nikada napuštala prognane Aljmašane, Daljce i Erdučane da će se vratiti na svoja ognjišta. I vratili su se", istaknuo je mons. Jezerinac i poručio kako nitko nikada ne smije zaboraviti koliko je svetih žrtava utkano u našu slobodu.