Prema danas objavljenom izvješću HSBC banke, PMI indeks industrijske aktivnosti pao je u srpnju u Kini sa 48,2 na 47,7 bodova, najnižu razinu u 11 mjeseci. To je ujedno treći mjesec zaredom kako se taj indeks kreće ispod 50 bodova, što ukazuje na slabljenje aktivnosti u drugom po veličini svjetskom gospodarstvu.
Podindeks zapošljavanja skliznuo je, pak, na 47,3 boda, najnižu razinu od vrhunca globalne financijske krize početkom 2009. godine.
To je samo nastavak niza podataka koji ukazuju na usporavanje rasta kineskog gospodarstva. Nedavno je objavljeno da je u drugom tromjesečju tamošnji bruto domaći proizvod porastao 7,5 posto na godišnjoj razini, manje od 7,7 posto u prethodnom kvartalu. To je najsporiji rast gospodarstva u posljednjih 13 godina i već deveti kvartal u posljednjih 10 kako se rast usporava.
"Usporavanje kineskog rasta postaje sve opasnije", upozorava Yasuo Yamamoto, ekonomist u Mizuho Research Institute u Tokiju.
U tranziciji kineskog izvozno usmjerenog gospodarstva prema rastu na temelju jačanja domaće potražnje, tamošnje su vlasti spremne tolerirati određeno usporavanje rasta. No, poručuju da neće dozvoliti da se uspori na manje od 7 posto.
Zbog toga su najavile nove projekte koji bi trebali potaknuti potražnju za čelikom, cementom i građevinskim materijalom, a osim tih, kane restrukturirati i druge tradicionalne industrije, poput brodogradnje.
Te su industrije donedavno bile glavni pokretači rasta kineskog gospodarstva, no zbog slabljenja inozemne i nejakog rasta domaće potražnje, sada su kapaciteti u tim industrijama znatno veći nego što je potrebno.
"Kina ne može potaknuti brži rast gospodarstva zbog slabe inozemne potražnje i problema prekapacitiranosti na domaćem tržištu. Zbog toga će stopa gospodarskog rasta u četvrtom tromjesečju vjerojatno pasti ispod 7 posto, a u jednom od kvartalu iduće godine možda čak i ispod 6 posto", kaže Wang Jian, istraživač u Kineskoj udruzi makroekonomista.
I dok kinesko gospodarstvo trpi od slabosti inozemne potražnje, s obzirom na recesiju u eurozoni i anemičan rast američkog i japanskog gospodarstva, druge zemlje u svijetu trpe zbog usporavanja kineskog rasta i slabljenja tamošnje potražnje.
Tako je Japan jutros izvijestio da je njegov izvoz u Kinu u lipnju pao 4,8 posto na godišnjoj razini, nakon što je u svibnju potonuo 8,3 posto.
Američki tehnološki div Apple u utorak je, pak, izvijestio da su njegovi prihodi u proteklom tromjesečju u Kini potonuli za 43 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, dok su na godišnjoj razini pali za 14 posto.
Usporavanje rasta Kine, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, osjećaju i najveći proizvođači i izvoznici sirovina, poput Australije, zbog slabljenja kineske potražnje.