BRUXELLES - Europska komisija u pregovorima s hrvatskim susjedima o izmjenama njihovih Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju zastupa interese Hrvatske, kao i svake druge članice, slijedeći univerzalno pravilo o zadržavanju istog opsega trgovine koji je bio i prije hrvatskog članstva u EU-u, izjavila je u ponedjeljak potpredsjednica hrvatske vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. "Europska komisija zastupa interese i stavove država članica, a Hrvatska je članica kao i svaka druga. Univerzalo je pravilo, unaprijed dogovoreno, da se zadrži tradicionalna trgovina, odnosno opseg trgovačke razmjene, koji je postojao prije članstva. To je pravilo koje uvijek važi i koje Komisija brani u slučaju svih država članica, pa tako i u našem slučaju", rekla je novinarima ministrica Pusić, koja je u ponedjeljak sudjelovala na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a. Ppodsjetila je i na neke primjere u vrijeme dok je Hrvatska bila izvan EU-a kad je Komisija zauzimala vrlo čvrsto stajalište prema Hrvatskoj i štitila interese država članica, poput slučaja tvornice Rockwool u Istri. "To je zadaća Komisije i ona s te pozicije pregovara", rekla je Pusić.
BRUXELLES - Hrvatska već nekoliko mjeseci zna za pogrešku u hrvatskom prijevodu propisa o Europskom uhidbenom nalogu, ali ta pogreška ne utječe na hrvatsko stajalište prema tom pitanju, rekla je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. "Prijevod očito nije stručno redigiran kako je trebao biti, ali to ne utječe na naš politički stav i dogovore s Komisijom", odgovorila je Pusić na novinarski upit da komentira pogrešku u hrvatskom prijevodu odluke o Europskom uhidbenom nalogu. U hrvatskom prijevodu stoji da se ograničenja u primjeni Europskog uhidbenog naloga mogu donijeti i nakon što Vijeće donese okvirnu odluku, dok u originalu stoji da se to odnosi samo na one zemlje koje su članice EU-a bile u vrijeme donošenja odluke. Ministrica Pusić rekla je da su Slovenija i Češka također pokušale unijeti ograničenja u primjenu Europskog uhidbenog naloga, ali to nije bilo moguće jer nisu bile članice 2002., kad je ta odluka donesena. Ministrica je dodala da Hrvatska u razgovorima s Europskom komisijom nastoji pronaći rješenje za to pitanje, kazavši da se ono može očekivati u drugoj polovici godine.
BRUXELLES - Potaknuta sumnjom da je vojno krilo Hezbolaha odgovorno za bombaški napad na autobus u Bugarskoj te da je umiješano u rat u Siriji, Europska unija pristala je u ponedjeljak dodati oružano krilo Hezbolaha na popis terorističkih organizacija. Moćni libanonski šijitski pokret i iranski saveznik izazvao je zadnjih mjeseci zabrinutost Europe i svijeta jer je poslao tisuće boraca na stranu sirijskoga predsjednika Bašara al-Asada i tom intervencijom preokrenuo odnos snaga u građanskome ratu koji traje već dvije godine. Dosad su se mnoge europske vlade opirale lobiranju Washingtona i Izraela da se Hezbolah stavi na "crnu listu" i upozoravale da bi takav potez mogao destabilizirati Libanon i pojačati napetost na Bliskom istoku. Hezbolah je i politička stranka u libanonskoj vladi i naoružana skupina s tisućama gerilaca. EU je na popis stavio samo Hezbolahovo oružano krilo i na taj način pokušao izbjeći kvarenje odnosa s Libanonom.
TEL AVIV - Izraelska ministrica pravosuđa Tzipi Livni pozdravila je u ponedjeljak stavljanje vojnog krila Hezbolaha na "crnu listu" Europske unije, ocijenivši da ta odluka pokazuje čitavom svijetu da je libanonska šijitska skupina teroristička organizacija. "Pozdravljam tu odluku EU-a... Sada je jasno čitavom svijetu da je Hezbolah teroristička organizacija", rekla je Livni. "Konačno, nakon više godina razmatranja, zahtjev da Hezbolah bude priznat kao legitimna politička stranka s pravom je odbačen", dodala je. Vlade zemalja članica EU-a postigle su u ponedjeljak dogovor da se vojno krilo Hezbolaha stavi na popis terorističkih organizacija. Prije EU-a, SAD, Velika Britanija, Nizozemska i Australija stavile su već ranije Hezbolah na svoje "crne liste".
ZAGREB/MOSKVA - Jedna od najstarijih ruskih turističkih agencija Ascent Travel specijalizirana za putovanja u Hrvatsku i Crnu Goru morala je otkazati zbog lošeg interesa svoje preostale ljetne programe, objavio je u ponedjeljak ruski list na engleskom jeziku Moscow Times. Tako će oko 16 tisuća turista iz Rusije koji su već uplatili svoje ljetovanje morati odustati od putovanja ili na njega otići nekom drugom agencijom. Ascent Travel odlučila se na ovaj potez nakon što je prodaja čarter letova smanjena za 60 posto. Zbog toga moraju vratiti oko 4,5 milijuna rubalja (oko 138.700 američkih dolara) putnicima koji su na ljetovanje trebali letjeti proteklog vikenda, a trebat će vratiti još najmanje 16 milijuna rubalja, rekao je direktor kompanije Evgenij Sudbin. Moskovski list procjenjuje da je zanimanje za ljetovanje u Hrvatskoj u ovoj godini u Rusiji palo za najmanje 20 posto u odnosu na prošlu godinu, a jedan od razloga su i cijene. Tako se navodi da tjedan dana odmora u hotelu s tri zvjezdice i avionskim prijevozom iznosi 400 eura odnosno 525 dolara po osobi od čega na zrakoplovnu kartu otpada 250-300 eura.
NEW DELHI - Američki potpredsjednik Joe Biden doputovao je u ponedjeljak u posjet Indiji koji će biti usredotočen na jačanje trgovinskih veza i strateškog partnerstva te regionalne sigurnosti. Biden će svoj posjet započeti simboličnim obilaskom muzeja Gandhi Smirti u New Delhiju. Tijekom četverodnevnog posjeta Indiji Biden će se sastati s premijerom Manmohanom Singhom i predsjednikom Pranabom Mukherjeeom te drugim indijskim dužnosnicima. Ovo je prvi Bidenov posjet Indiji otkako je preuzeo dužnost potpredsjednika SAD-a. Posljednji put je posjetio New Delhi 2008. u svojstvu senatora. Biden i indijski dužnosnici razmotrit će načine za daljnje širenje bilateralne trgovine.
SARAJEVO - Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić i veleposlanik SAD-a u BiH Patrick Moon ocijenili su u ponedjeljak da se ta zemlja nalazi u najtežoj krizi od potpisivanja Daytonskog sporazuma i okončanja rata prije 18 godina. Po priopćenju iz Predsjedništva, BiH se "nalazi u vjerojatno najtežoj političkoj krizi nakon okončanja ratnih sukoba", a američki veleposlanik je istaknuo kako BiH i dalje uživa potporu SAD-a, napose oko priključenja u NATO i dobivanja kandidatskog statusa u Europsku uniju. "Puno je otvorenih pitanja koja se moraju riješiti, jer je očito razočaranje građana u političke strukture u BiH", rekao je Moon. Dodao je da je tijekom mandata pokušao spojiti interese svoje zemlje i očekivanja građana BiH. Najavio je nastavak provođenja politike koja će uvažavati sve u BiH, priopćeno je iz Predsjedništva BiH. Komšić je pak izrazio zabrinutost sadašnjim stanjem u BiH i zaustavljanjem procesa koji se odnose na NATO-a i EU.
BERLIN - Berlin je u ponedjeljak objavio popis poslova koje koje namjerava ponuditi i radnicima izvan Europske unije, utirući tako put selektivnoj imigraciji, s obzirom na nedostatak radne snage u nekim granama. To je prvi put da se objavljuje ovakav popis koji je njemačka vlada sastavila u suradnji s Agencijom za zapošljavanje. Pošto je lani olakšao ishođenje radne dozvole za visokostručnu radnu snagu, Berlin sad želi omogućiti osobama sa srednjom stručnom spremom - električarima, medicinskim sestrama, bolničarima u staračkim domovima - da se lakše usele u Njemačku. Preduvjet da bi zainteresirani stanci mogli ući u Njemačku bit će predočenje stručne diplome iz područja u kojemu zemlji nedostaje radne snage. Zbog niske nezaposlenosti i starenja stanovništva, Njemačkoj nedostaje kvalificirane radne snage koju pokušava privući iz susjednih europskih zemalja, ali sve više i iz onih udaljenijih.
DUBAI - Mladu Norvežanku Marte Dalelv, koja je u Dubaiju osuđena na 16 mjeseci zatvora pošto je podnijela tužbu zbog silovanja, pomilovale su u ponedjeljak vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata i dopustile joj da se vrati kući. Njezin poslodavac, kojemu se sudilo u istom postupku i koji je osuđen na 13 mjeseci zatvora zbog konzumiranja alkohola i spolnog odnosa uz pristanak, također je pomilovan, rekao je Norvežankin odvjetnik Mahmud Azab. "Sretna sam. Ovo je sjajan završetak", rekla je Dalelv. Sud u Dubaiju osudio je u srijedu Marte Dalelv (24) na šesnaestomjesečnu zatvorsku kaznu zbog nedolična ponašanja koje se ogledalo u izvanbračnom spolnom odnosu, krivokletstvu i konzumiranju alkohola. Optužila je svog poslodavca da ju je silovao na poslovnom putu u Emirate. Glasnogovornica norveškog ministarstva vanjskih poslova Ragnhild Imerslund izjavila je za AFP da je Marte Dalelv pomilovao emir Dubaija, šeik Muhamed Ben Rašid al-Maktum, koji je ujedno i potpredsjednik i premijer UAE-a.
MOSTAR - Više stotina poljoprivrednika iz Semberije na sjeveroistoku BiH blokiralo je traktorima u ponedjeljak na sat vremena granični prijelaz Rača prema Srbiji, tražeći povećanje otkupne cijene domaće pšenice ili zabranu uvoza, izvijestila je Federalna televizija (FTV). Po navodima FTV-a, prosvjednici su istaknuli da je ponižavajuće što je mlinarima dopušteno formiranje otkupnih cijena krušnog žita i pri tome ostvaruju veliku zaradu na njihovu radu. Najavili su masovne prosvjede i blokadu svih graničnih prijelaza ako se ne udovolji njihovim zahtjevima. Otkupna cijena kilograma pšenice iznosi 0, 28 maraka (oko 1,07 kuna), dok kilogram kruha košta između 1 i 1,3 maraka. Proizvođači traže povećanje cijene pšenice ili smanjenje cijene kruha. Poljoprivrednici su opetovali svoj zahtjev da se otkupna cijena pšenice po kilogramu povisi na 0,38 maraka, što bi zajedno s obećanom pomoći Vlade RS-a od 0,4 marke bilo dovoljno da pokriju troškove proizvodnje.
MOSTAR -Trojicu visokih dužnosnika ministarstva prometa i veza BiH Sud BiH pravomoćno je osudio na ukupno devet godina zatvora zbog korupcije i zloporabe službenog položaja i ovlasti, priopćili su u ponedjeljak iz Suda BiH. Žalbeno vijeće Suda BiH prihvatilo je zahtjev Tužiteljstva BiH i u odnosu na prvostupanjsku presudu pomoćniku ministra prometa i veza Mirku Šekari, tajniku ministarstva Nikoli Šegitu te savjetniku Enisu Ajkuniću povećalo kazne s dvije na tri godine zatvora. Proglašeni su krivima jer su u okviru posebnog povjerenstva zlorabili i prekoračili ovlasti, dodjeljujući CEMT dozvole za rad nekim tvrtkama za međunarodni prijevoz koje to nisu zaslužile. U objašnjenju presude stoji da je u 112 tvrtki nezakonito dodijeljeno 204 CEMT dozvola, koje su se treballe dodijeliti drugim prijevoznicima koji su ispunjavali uvjete.