FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - Hrvatska - ukratko do 17,30 sati

ZAGREB, 13. lipnja 2013. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz Hrvatske do 17,30 sati.

ZAGREB - Za Hrvatsku, kao i za cijelu regiju, 2013. bit će još jedna teška godina, s očekivanim padom hrvatskog BDP-a na godišnjoj razini za 0,4 posto, no do kraja godine može se očekivati 'odljepljivanje' s dna, odnosno početak oporavka, koji bi u 2014. godini Hrvatskoj omogućio gospodarski rast za 1,5 posto, prognoza je Svjetske banke iz danas predstavljenog "EU11 Regular Economic Reporta". Tako će prema prognozama Svjetske banke samo tri zemlje područja EU11 (nove članice EU-a i Hrvatska) i ove godine biti u recesiji, i to Slovenija, Češka i Hrvatska, u kojoj se pad BDP-a nastavlja petu godinu zaredom. Takva gospodarska kretanja u Hrvatskoj dovela su do dodatnog pogoršanja stanja na tržištu rada, kazala je viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Mađarević Šujster. Među pozitivnim kretanjima u 2012. istaknula je činjenicu da je po prvi put zabilježen suficit na tekućem računu bilance plaćanja, no, upozorava, to nije posljedica velikog rasta izvoza, već rezultat znatne kontrakcije uvoza zbog manje osobne potrošnje i nižih investicija. Također naziru se blagi znakovi oporavka iz najdublje krize - graditeljstvo bilježi lagani oporavak unazad dva kvartala, industrijska se proizvodnja 'odlijepila od dna'. No istodobno javni dug nastavlja kontinuirani rast od 2008. i sada iznosi gotovo 70 posto BDP-a, ako se u njega ubroje i jamstva, odnosno bez njih je blizu razine od 60 posto BDP-a, koja je i zakonom o proračunu određena kao granica koja se ne smije prijeći. Zbog toga je nužno ojačati fiskalnu konsolidaciju, posebice na rashodovnoj strani.

OPATIJA - Novi projekt i dokument Hrvatske komore inženjera građevinarstva "Hrvatsko graditeljstvo - Pozicija u Europskoj uniji" predstavljen je danas na početku 8. dana ovlaštenih inženjera građevinarstva, na kojem će do 16. lipnja u Opatiji sudjelovati oko 1100 inženjera i drugih stručnjaka. Predsjednik te komore Zvonimir Sever ocijenio je da je sektor graditeljstva, unatoč krizi, i dalje značajan za hrvatsko gospodarstvo te da se nakon ciklusa izgradnje prometnica i predimenzionirane stanogradnje otvaraju pitanja kako sudjelovati u drugim oblicima građevinskih aktivnosti i partnerstava, koji u EU postaju sve značajniji, a to su poslovna infrastruktura, energija i energetska učinkovitost, promet i intermodalni promet te upravljanje vodama. Jedan od autora dokumenta Mladen Vedriš naveo je kako je vrijednost ukupnih građevinskih radova u Hrvatskoj od 2008. do 2011. smanjena za 35,2 posto, a broj zaposlenih u graditeljstvu za 37.000. Iza Hrvatske je razdoblje booma sektora graditeljstva temeljenog na domaćoj kupovnoj moći, kreiranoj na temelju vanjskih zaduženja, ocijenio je te istaknuo kako Hrvatska nije uspjela privući značajnije greenfield investicije i investitore koji bi ostvarili i značajne graditeljske investicije. Napomenuo je da su primjerice Srbija i Makedonija, koje su puno dalje od EU, imale više takvih projekata.

ZAGREB - Hrvatska je ekološki osviještena zemlja, ali se praktična rješenja nedovoljno primjenjuju, rečeno je danas na otvaranju 1. kongresa o energetsko efiksanim rješenjima. Stoga je cilj kongresa približiti praktične primjere kako bi energetska rješenja imala učinkovitiju primjenu kao i povezati struku te razmijeniti znanja i iskustava u području energetske učinkovitosti slovenskih i hrvatskih poduzeća. Energetska rješenja su stvar budućnosti i ne smije nam biti svejedno što se dešava u tom području, kazao je direktor tvrtke Lunos Slovenija Milan Kuster. Hrvatska će uskoro postati punopravna članica Europske unije čija je strategija razvoja usmjerena između ostalog i na održive izvore energije i njihovu primjenu u svakodnevnom životu, a hrvatsko znanje ima svoje mjesto unutar europskih standarda, rečeno je. Slovenski veleposlanik u Hrvatskoj Vojko Volk čestitao je Hrvatskoj što će 1. srpnja postati članica EU. Nadam se da ulazite na kraju ciklusa krize i oni spremni će profitirati, kazao je. Istaknuo je važnost suradnje između slovenskih i hrvatskih tvrtki u projektima vezanim za energetsku učinkovitost, ali i kontinuiranu edukaciju u tom području.

ZAGREB - Dionički indeksi Zagrebačke burze pali su danas pod utjecajem visokog pada cijene dionice HT-a, kojom se danas trgovalo bez prava na dividendu za prošlu godinu, Crobex je oslabio 1,37 posto, na 1.799,76 bodova, a Crobex10 je potonuo za 2,39 posto, na 1.020,97 boda. Redovni promet na Burzi iznosio je 19,2 milijuna kuna, a blok prometom dionicama Riviera Adrie ostvareno je čak 100 milijuna kuna. U redovnom trgovanju dionicom Rivera Adrie zabilježen je promet od 8,5 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla 5,07 posto, na 14,50 kuna. Dionica HT-a imala je danas promet od 3,4 milijuna kuna, a cijena joj je pala za 10,71 posto, na 182,14 kuna. Za tu dionicu danas je nastupio 'ex-dividende date', što znači da se njome trgovalo bez prava na dividendu za prošlu godinu. Dividenda je u bruto iznosu 20,51 kunu po dionici, a bit će isplaćena 8. srpnja. Dionica Petrokemije je 'prikupila' 834,5 tisuća kuna prometa, uz blagi pad cijene, za 0,05 posto, na 205 kuna. Promet od 518,1 tisuću zabilježila je dionica Ericssona Nikole Tesle čija je cijena porasla 1,07 posto, na 1.320 kuna. Za 367,2 tisuće kuna protrgovano je dionica Končara EI, uz rast cijene od 1,79 posto, na 735 kuna.

ZAGREB - Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a spustio se ispod razine od 7,5 kuna, na kojoj je zadnji put bio u listopadu prošle godine. Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,26 posto te srednji tečaj eura iznosi 7,481419 kuna. Zadnji je put srednji tečaj eura bio ispod razine od 7,5 kuna na tečajnoj listi HNB-a utvrđenoj 11. listopada 2012. godine. Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke ojačala i prema američkom dolaru za 0,59 posto te prema britanskoj funti za 0,64 posto, a oslabila je prema švicarskom franku za 0,02 posto. Srednji tečaj franka iznosi 6,094346 kuna, dolara 5,614573 kune i funte 8,789261 kunu.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙