ZAGREB - Unatoč nepovoljnim makroekonomskim pokazateljima, proračunski prihodi su lani bili 2,3 posto veći nego 2011., rekao je ministar financija Slavko Linić izvještavajući Sabor o izvršenju prošlogodišnjeg državnog proračuna. U usporedbi s 2011., zaključujemo da je proračun u prihodovnoj strani lani bio 2,3 posto veći, uz dva posto manji gospodarski rast, iako nije bilo moguće naplatiti sve prihode, rekao je Linić. Odbacio je tvrdnje o poreznoj presiji Vlade, podsjetivši da su veći porezni prihodi gospodarstvenicima omogućili dva reprograma poreznog duga, otpis kamata i financijsku konsolidaciju kroz predstečajnu nagodbu. Iako je potvrdio da su porezni prihodi dijelom povećani zbog većeg PDV-a, ustvrdio je da su pad potrošnje domaćinstava i industrijske proizvodnje bili veći od rasta PDV-a. Proračunski rashodi lani su iznosili 119,8 milijardi kuna, što je za oko 1,3 posto manje nego godinu prije. Linić je kazao da nije bilo bitnih smanjenja davanja za zaposlene, da su rashodi smanjivani na neracionalnim subvencijama. Ali imali smo povećanja na rashodima na kamate, tako da su naše uštede preko 2,8 milijardi, kad promatramo ukupna smanjenja bez ovog povećanja. Sve to rezultiralo je deficitom od 3 posto u centralnom poračunu i ukupnim deficitom od 3,4 na konsolidiranoj razini države, rekao je Linić.
ZAGREB - Vlada će na jesen Saboru predložiti novo fiskalno pravilo, koje će u obzir uzimati ne samo rashodovnu, nego i prihodovnu stranu proračuna, najavio je danas u Saboru ministar financija Slavko Linić. U raspravi o izvršenju državnog proračuna za 2012. izvijestio je da je udio rashoda u BDP-u lani smanjen za 2,1 postotni bod, čime je zadovoljeno fiskalno pravilo koje govori da se taj udio svake godine mora smanjiti za jedan postotni bod. "To fiskalno pravilo je ogromno ograničenje za Republiku Hrvatsku i to je razlog da smo ga u dogovoru s MMF-om odlučili promijeniti. Lani smo ga postigli, ali ove godine to nismo u stanju, jer imamo vrlo visok rast kamata", rekao je Linić. Fiskalno pravilo nazvao je statičnim te najavio da će novo pravilo, koje Vlada izrađuje u dogovoru s MMF-om i Europskom komisijom, u obzir uzimati i prihodovnu, a ne samo rashodovnu stranu.
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić izjavio je danas kako je u tijeku izrada platforme za pregovore s MOL-om o izmjenama dioničarskog ugovora o Ini. "To je u tijeku, nadam se da će vrlo brzo biti pripremljeno, kao i imenovanje ljudi koji će se uključiti u taj proces", rekao je Grčić nakon sjednice Vlade na upit novinara o imenovanju novog pregovaračkog tima za pregovore s mađarskim MOL-om. Kako je danas objavio "Poslovni dnevnik", Vlada namjerava idući tjedan imenovati novi tim za pregovore s MOL-om u kojem bi bili ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović. Na upit smatra li da će MOL htjeti razgovarati budući da praktički ima upravljačka prava nad Inom, Grčić je odgovorio da se "razgovarati mora". "Mi ćemo razgovarati, jer razgovarati moramo. Kao što znate, opeterećeni smo određenim sudskim procesima (bivšem premijeru Sanaderu) vezanima uz to i sve to će, naravno, određivati i način i dinamiku razgovora. Prema tome, pričekajmo", rekao je Grčić.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas kako očekuje da će pregovori s mađarskim MOL-om o izmjenama dioničarskog ugovora za Inu biti teški, ali da moraju dati odgovor na pitanja plinskog biznisa i ulaganja. "Prvo treba pričekati da završe pregovori", kazao je Linić novinarima u Hrvatskom saboru na upit kako će se riješiti upravljačka prava u Ini. "Želim čuti kako će se uopće postaviti načela za pregovore, ali ako govorimo o Vladi, njezin je interes izmjena dioničkog ugovora i vratiti se na početak - ulaganje u naftna i plinska polja i u dvije rafinerije. Najteži dio razgovora će uvijek biti plinski biznis, koji je nanio enormnu štetu i, u biti, još uvijek ne znamo što će biti s tim, a što je na neki način vezano i za presudu Sanaderu. Očekujem da će razgovori biti vrlo teški, ali oni moraju dati odgovore na ta pitanja", rekao je Linić.
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić o najnovijim podatcima o padu nezaposlenosti rekao je kako se "ipak nešto kreće", no da treba biti oprezan. Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je jučer da je krajem lipnja bilo 318.110 nezaposlenih, što je za 4,5 posto manje nego u mjesecu prije, dok je na godišnjoj razini, u odnosu na kraj prošlogodišnjeg lipnja, broj nezaposlenih veći za 7,9 posto. "Pričekat ćemo i rezultate sezone i eventualne pomake u industriji i drugim segmentima da bismo davali neke ocjene. Zaista je nezahvalno u ovom trenutku prognozirati", rekao je Grčić novinarima nakon sjednice Vlade. Dodao je kako činjenica da je 60 tisuća manje nezaposlenih u odnosu na početak godine govori o tome da postoji sezonski efekt, ali su vidljivi i neki pomaci u gospodarstvu. "No, pričekajmo, nećemo se izlijetati, kriza još uvijek traje, duboka je i borba se nastavlja", poručio je.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila odluku o pretvaranju gotovo 80 milijuna kuna državnih potraživanja u udio u temeljnom kapitalu Croatia Airlinesa, i to kao drugu od tri tranše dokapitalizacije nacionalnog avio prijevoznika u sklopu programa restrukturiranja. Temeljni kapital Croatia Airlinesa povećat će se tako za 79,87 milijuna kuna državnih potraživanja, na 1,9 milijardi kuna, a ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić pojasnio je da je to nužno u cilju opstanka Croatia Airlinesa. Povećanje temeljnog kapitala Croatia Airlinesa unošenjem prava države na temelju potraživanja u skladu je s planom financijskog i operativnog restrukturiranja tog zračnog prijevoznika koji je nedavno odobrila i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Vlada se suglasila i da resorno ministarstvo s Croatia Airlinesom i tvrtkom Trade Air d.o.o. sklopi ugovore o obavljanju domaćeg linijskog zračnog prijevoza, a Hajdaš Dončić je kazao da kako su ovi ugovori nužni za očuvanje domaćeg zračnog prometa na linijama koje su od interesa za Republiku Hrvatsku. Luci Rijeka Vlada je pak dodijelila koncesiju na 25 godina na katastarskim česticama u općinama Škrljevo i Kukuljanovo, ukupne površine 337,6 tisuća četvornih metara, za osnivanje Slobodne zone Luka Rijeka - Škrljevo.
ZAGREB - Današnjom odlukom Vlade plaće ravnatelja i zamjenika triju državnih agencija dignute su na razinu plaća zamjenika i pomoćnika ministara, a potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić pojasnio je to potrebom da se bolje plate dužnosnici koji preuzimaju veliku odgovornost u poslu koji obavljaju. Riječ je o plaćama ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije za investicije i konkurentnost, Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG), čiji će čelnici sada imati neto plaće u najvišem iznosu od oko 15 tisuća kuna. Grčić je istaknuo da Hrvatska ima oko 60 državnih agencija, a da su neke od njih, poput zavoda za zapošljavanje, mirovinsko i zdravstveno osiguranje i raspolaganje fondovima EU već ranije izdvojene iz tog popisa zbog svog značaja. Njima su danas dodane još tri agencije, kojima se ili širi obujam poslovanja nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
VARAŽDIN - Nakon što su vjerovnici, njih više od dvije trećine, i na današnjem ročištu na Trgovačkom sudu u Varaždinu prihvatili financijski plan restrukturiranja, odnosno plan predstečajne nagodbe, tekstilna tvrtka Varteks može započeti sa provođenjem tog plana. Predsjednik Uprave Varteksa Zoran Košćec kazao je da sada slijedi procedura utvrđivanja pravomoćnosti današnje odluke te sutrašnji sastanak u Zagrebu sa predstavnicima Ministarstva financija, HBOR-a i Zagrebačke banke za konačno dobivanje kredita u iznosu od 10 milijuna eura nužnih za isplatu zaostalih plaća, otpremnina za višak radnika i za nabavku repromaterijala za nastavak proizvodnje. Nakon što je većina vjerovnika sredinom lipnja na ročištu predstečajne nagodbe u Zagrebu prihvatila plan restrukturiranja isto su ponovili i danas pred Trgovačkim sudom u Varaždinu, čime su zadovoljene sve pravne okolnosti da se plan financijskog restrukturiranja počne provoditi. Ukupne tražbine vjerovnika su 371 milijun kuna, a plan je prihvatilo 77,77 posto vjerovnika čija potraživanja iznose 289 milijun kuna. Pritom potraživanja Ministarstvo financija iznose više od dvije trećine ukupnih potraživanja. Plan financijskog restrukturiranja Varteksa predviđa otpuštanje 400-tinjak zaposlenika Varteksa koji trenutno zapošljava oko dvije tisuće radnika.
ZAGREB - Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj u lipnju su bile 0,4 posto niže nego u svibnju te 0,1 posto niže nego u lipnju prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Bez cijena energije, proizvođačke su cijene u lipnju na mjesečnoj razini pale za 0,6 posto, dok su na godišnjoj razini niže za 0,1 posto. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu u lipnju su u odnosu na svibanj porasle za 0,3 posto. U odnosu na prošlogodišnji lipanj, bile su više za 0,9 posto. Cijene po kojima su se industrijski proizvodi proizvedeni na domaćem tržištu prodavali u lipnju na stranim tržištima bile su niže 1,6 posto u odnosu na svibanj te 1,7 posto u odnosu na lipanj prošle godine. Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u lipnju su na mjesečnoj razini proizvođačke cijene u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji porasle za 0,2 posto, dok su u rudarstvu i vađenju pale za 0,6 posto, u prerađivačkoj industriji za 0,5 posto, a u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša za 0,7 posto.
ZAGREB - U hrvatskom teritorijalnom moru u prvih pet mjeseci ove godine ostvareno je 186 kružnih putovanja stranih brodova, što je 20 takvih putovanja ili 12 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Time je u plus preokrenut lanjski predsezonski negativni trend kružnih putovanja stranih brodova ili 'kruzera' kojih je i u cijeloj prošloj godini bilo 3,4 posto manje nego u godini prije ili 802. Za razliku od toga i ove se godine nastavio trend porasta broja putnika na kruzerima koji dolaze u Hrvatsku, pa ih je na taj način u prvih pet mjeseci ove godine došlo blizu 260 tisuća ili 21,5 posto više nego lani, a za 24 posto povećan je i broj dana boravka broda u Hrvatskoj na ukupno 399 dana. Strani brodovi pod zastavom Malte u Hrvatskoj su u prvih pet mjeseci ove godine ostvarili najviše kružnih putovanja, 41, a slijedi 35 tih putovanja brodovima pod zastavom Bahama te 31 s brodovima pod zastavom Paname.
ZAGREB - Premda i dalje skroman na Zagrebačkoj je burzi promet danas ipak dvostruko veći nego jučer do podneva, a Crobexi su blago porasli. Crobex je oko podneva bio u plusu 0,22 posto, na 1.815 bodova, dok je Crobex10 ojačao 0,39 posto, na 1.024 boda. Redovni promet dionicama iznosio je do podneva 2,9 milijuna kuna. Najveći promet, od 1,3 milijuna kuna, ostvaren je do podneva dionicom HT-a, a cijena joj je pala 1,4 posto, na 171,22 kune. S prometom od oko 170 tisuća kuna slijedi dionica Petrokemije, koja je poskupila više od 6 posto, na 210 kuna. Među najvećim su dobitnicama jutros i dionice turističkih kompanija. Cijene Valamar Adria Holdinga, Jadranke i Hotela Cavtat porasle su između 1,2 i 7 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,04 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,522769 kuna. Kuna je oslabila i prema švicarskom franku, za 0,25 posto te srednji tečaj franka iznosi 6,069686 kuna. Istodobno je ojačala prema američkom dolara za 1,71 posto pa srednji tečaj dolara iznosi 5,768552 kune. Pala je i vrijednost britanske funte, za 0,37 posto, na 8,705901 kunu po srednje tečaju.