U mimohodu je sudjelovalo oko 200 ljudi, među kojima i splitski gradonačelnik Ivo Baldasar, a povorka se kretala od splitskih Prokurativa te ulicama stare gradske jegre, zatim duž Rive.
Baldasar je novinarima izjavio kako nije mogao vjerovati da se nakon Drugog svjetskog rata može dogoditi genocid kao što se dogodio u Srebrenici. "Ja i moja generacija smo mislili da je to (genocid) davna prošlost iz Drugog svjetskog rata. Nažalost, u ovom ratu na pragu 21. stoljeća dogodio se u Srebrenici pokolj nevinih ljudi", rekao je Baldasar.
Predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine u Splitu i predsjednik kulturnog društva splitskih Bošnjaka „Preporod“ Ibrahim Duraković je istaknuo kako će se mimohod u čast žrtvama srebreničke tragedije, koji se ove godine po prvi puta organizira u Splitu, ubuduće održavati tradicionalno u tom gradu. „Žrtve u Srebrenici su poginule samo zato što su Bošnjaci“, rekao je Duraković dodavši kako su 18 godina nakon događaja u Srebrenici rane splitskih Bošnjaka duboke.
„Naša duša pati iz dana u dan što tu tragediju nisu zaustavili oni koji su morali i trebali zaustaviti“, kazao je Duraković. Dodao je kako se stradanje Srebrenice dogodilo unatoč tomu što se Europa nakon Drugog svjetskog rata bila zaklela da ubuduće neće biti takvih stradanja.
Sudionici mimohoda su nosili višemetarski transparent na kojem je pisalo „Mimohod 8372 – Srebrenica 18 godina“ u znak, kako je rečeno, 8372 žrtve Srebreničke tragedije, koliko ih je do sada evidentirano. Prije početka mimohoda na splitskim je Prokurativama održan polusatni prigodni recital tematski posvećen srebreničkoj tragediji.
Po završetku mimohoda u splitskom Kazalištu mladih održana je projekcija dokumentarnoga filma o genocidu u Srebrenici. Potom je u Muslimanskom molitvenom prostoru (Mesdžid) organiziran iftar, odnosno molitva i dova za žrtve genocida u Srebrenici.
Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) je u lipnju 2010. godine doživotnim zatvorom kaznio obavještajnoga časnika vojske bosanskih Srba Vujadina Popovića i pukovnika Ljubišu Bearu proglasivši ih krivima za, kako je navedeno u presudi, „stravičan genocid u Srebrenici“, a trećeoptuženi obavještajni časnik Drago Nikolić osuđen je na 35 godina zatvora. Preostala četvorica optuženih za zločine u Srebrenici i Žepi osuđeni su na zatvorske kazne u trajanju od 5 do 19 godina.