Nakon sastanka u Banjoj Luci, Čović i Dodik pozvali su bošnjačke političke stranke da se očituju o mogućim rješenjima za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava kojom je BiH dobila obvezu eliminirati diskriminaciju pripadnika nacionalih manjina iz izbornog procesa.
Čović je međutim istodobno inzistirao da dio "paketa" promjena ustava, odnosno izbornog zakona, mora biti i uvođenje mehanizama koji će jamčiti da se hrvatski narod neće moći preglasavati u izbornom procesu.
"Riječ je o tome da se provede raniji dogovor da Bošnjaci neće moći Hrvatima birati njihove predstavnike", kazao je Čović, aludirajući na činjenicu da je, primjerice, sadašnji hrvatski član predsjedništva BiH Željko Komšić dva puta biran zahvaljujući uglavnom potpori bošnjačkih birača.
Čović je u utorak kazao kako su on osobno i stranka koju vodi u proteklim mjesecima bili izloženi kritikama zbog inzistiranja da se umjesto rješavanja statusa pripadnika nacionalnih manjina istodobno rješi i problem zaštite biračkih prava Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda.
Kazao je kako bez obzira na te pritiske i kritike od ovih zahtjeva neće odustati, tim prije jer oni nisu dali rezultat "kojega su neki očekivali".
"Onaj tko prihvati rješenje kada je u pitanju presuda je partner HDZ-a odnosno SNSD-a", kazao je Čović, pojašnjavajući kako je o svemu već razgovarao s predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejmanom Tihićem, a obavit će i razgovore s čelnicima Socijaldemokratske partije (SDP BiH).
I Milorad Dodik je kazao kako njegova kao i ostale stranke iz Republike Srpske inzistiraju na takvom rješenju za provedbu presude "Sejdić-Finci", koje će osigurati da jedan narod neće drugome birati predstavnike u tijelima vlasti.
"Za nas je otvorena mogućnost da o tome razgovaramo sa svima", kazao je Dodik.
Provedba presude "Sejdić-Finci" ključni je uvjet kojega BiH mora ispuniti da bi nastavila s procesom europskih integracija.
Promjena ustava odnosno izbornog zakona kojom bi se osiguralo da pripadnici nacionalnih manjina mogu biti kandidati za članove predsjedništva BiH i za zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta pretpostavka je za stupanje na snagu sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) između BiH i Europske unije i pretpostavka da ta zemlja podnese molbu za odobravanje statusa kandidata za članstvo u EU.
Iako su se sami obvezali da će dogovor o ovome postići najkasnije do početka lipnja, čelnici sedam najutjecajnijih političkih stranaka u BiH to nisu uspjeli učiniti, a kriza u toj zemlji u međuvremenu se produbila bez naznaka da bi uskoro moglo biti poboljšanja.